Može li se napraviti darovni ugovor sa zdravstveno nesposobnom osobom, koja je nepismena i nije svjesna što čini tim ugovorom. U ovom slučaju se radi o mojoj pokojnoj majci koja je odvedena da otiskom prsta daruje svu imovinu sestri i njezinom mužu. Darovni ugovor je sestra tajila od mene koji sam morao otići u drugu zemlju. Nakon dva mjeseca po odlasku sestra radi darovni ugovor za koji saznajem tek ove godine. Imam li pravo žalbe kao i poništenja ovog darovnog ugovora, te prava na nužni dio?
Javni bilježnik prilikom ovjere potpisa utvrđuje da li je osoba svjesna, odnosno zna li kome i što daruje. U slučaju da javni bilježnik utvrdi da je osoba svjesna, nema nikakve zapreke da se ovjeri potpis darovatelja, u ovom slučaju vaše pok. majke. Nadalje, ugovor se može potpisati i na način da darovatelj umjesto potpisa otisne palac (ili drugi prst), i to se radi u slučaju kada osoba koja potpisuje nije u stanju potpisati dokument (npr. ne može držati olovku ili je u pitanju invaliditet), ili je ta osoba nepismena. Stoga činjenica da je na ugovor otisnut otisak prsta ne utječe na njegovu valjanost. Darovanom ugovoru ne prilaže se liječnička dokumentacija, niti je javni bilježnik dužan provjeravati takvu dokumentaciju. Vezano za mogućnost pobijanja darovnog ugovora, takav se ugovor može pobijati iz općih razloga nevaljanosti ugovora. Nevaljanost ugovora obuhvaća dvije kategorije: ništetni i pobojni ugovori. Ništetni ugovori protivni su Ustavu, prisilnim propisima ili moralu društva, ili imaju druge mane volje poput npr. poslovne nesposobnosti stranaka, nesporazuma prilikom izjave volja, nepostojanja propisane forme itd. Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba, te to pravo na isticanje ništavosti ne zastarijeva. Za razliku od ništetnih, ugovor je pobojan kada je pri njegovom sklapanju bilo mana volje, ili ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna te kada zakon to određuje. Rok za pobijanje je jedna godina od dana saznanja za razlog pobojnosti, a najviše tri godine od dana sklapanja ugovora. Iz navedenog slijedi da je rok za pobijanje istekao ukoliko se radi o pobojnom ugovor, no ne i ukoliko se radi o ništetnom ugovoru. Preporučujemo Vam da se obratite stručnoj osobi koja će utvrditi da li ugovor ima nedostatke koji bi ga učinili ništetnim.

N. T. 

Prethodni članak6 milijuna kuna za preradu poljoprivrednih proizvoda
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.