Moj otac i ja sklopili smo ugovor o doživotnom uzdržavanju prije 10 godina. Sada bi ga htjeli raskinuti jer su odnosi narušeni. Mene zanima imam li kakva prava budući sam taj ugovor poštivala 8 godina. Što da radim, da jednostavno potpišem ili da nešto tražim za tih 8 godina?
Ugovor o doživotnom uzdržavanju može se raskinuti na dva načina: sporazumno ili sudskim putem. Sporazumni raskid znači da obje strane potpisuju izjavu kojom raskidaju navedeni ugovor, a sudskim putem znači da jedna strana podiže tužbu pred sudom radi raskida navedenog ugovora. Raskidom ugovora na bilo koji način obje su strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete. Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala. Stoga, vi nakon raskida ugovora imate pravo na povrat onoga što ste dali tijekom trajanja tog ugovora. Savjetujemo da s ocem prvo pokušate postići dogovor te sporazumno raskinuti ugovor. U tom sporazumu navedite koliko vam pripada za ono što ste dali tijekom trajanja tog ugovora i kako će vam se to isplatiti. Preporučamo da pokušate objasniti ocu kako će mu sudski spor predstavljati dodatni trošak, koji se sporazumnim raskidom može izbjeći, te kako imate pravo na povrat onog što se dali za vrijeme trajanja ugovora. Ukoliko sporazum nije moguć, otac može sudskim putem tražiti raskid ugovora, a vi onda, također sudskim putem, možete tražiti povrat onoga što se dali na ime izvršenja tog ugovora, sukladno gore navedenom.

N. T.

Prethodni članakDozvoljen izvoz goveđeg mesa i prerađenog mlijeka i mliječnih proizvoda goveda u Bosnu i Hercegovinu
Sljedeći članakSpužvasti kolačići
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.