Suprug i ja smo 10 godina u braku i nemamo djece. Došla sam u njegovu obiteljsku kuću i tijekom braka prodala sam vikendicu i podizala puno kredita koje i sada otplaćujem. On nigdje nije radio kroz ove godine, njegovo zdravstveno stanje je narušeno. Ne želi se liječiti i sin je jedinac. Dok je svekrva bila živa, za nju sam se brinula kao što sada radim i za svekra. Zanima me ako se njemu što dogodi, imam li ja pravo na kuću ili njegova obitelj.
Iz vašeg pitanja nije razvidno da li je vlasnik kuće vaš muž ili svekar. Obzirom da navodite da je riječ o obiteljskoj kući vašeg muža, mogu pretpostaviti da je vlasnik kuće svekar. U svakom slučaju, kuća nije izgrađena za vrijeme trajanja braka slijedom čega ne predstavlja bračnu stečevinu. Stoga ne možete tražiti polovicu kuće na ime bračne stečevine. Međutim, obzirom da ste u predmetnu kuću vršili brojna ulaganja, imate pravo tužbom tražiti povrat uloženog u posebnoj parnici. Obzirom da se brinete za svekra, predlažemo vam da s njim pokušate sklopiti ugovor o doživotnom uzdržavanju, barem za dio nekretnine, pa će nakon njegove smrti taj dio pripasti vama. Također je moguće sklopiti i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, koji se od gore navedenog ugovora o doživotnom uzdržavanju razlikuje po tome što imovina prelazi na vas u trenutku njegova sklapanja, Također, postoji mogućnost da vam svekar oporučno ostavi dio predmetne nekretnine (ili cijelu, ovisno o njegovim željama). U svakom slučaju, ukoliko suprug (ili netko drugi) naslijedi predmetnu nekretninu nakon smrti vašeg svekra, ovlašteni ste tužbom tražiti povrat uloženih sredstava.

N. T.

Prethodni članak7,6 milijuna kuna za sustav za izgnojavanje iz Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakDimnjačar i obveza čišćenja dimnjaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.