Susjed je pokrenuo postupak legalizacije, tijekom kojeg je ustanovio da je međa između naših nekretnina drugačija po izvršenoj izmjeri od one kako je stvarno uživamo. Razlika je oko 350 m2. Parcelu smo u dosadašnjim granicama nesmetano uživali proteklih 50 i više godina uz njegovu suglasnost. Da li smo dužni vratiti sporni dio parcele, ili je možemo zadržati u dosadašnjim granicama?
Ako vam je susjed dopustio da koristite taj dio zemljišta, tada može od vas tražiti vraćanje posjeda. Ukoliko je tek sada utvrđeno da postoji odstupanje međe od stvarnog posjedovanja i katastarskog plana, i susjed traži da se međa uspostavi prema katastarskom planu ne trebate na takvu izmjeru pristati, posebno ako možete dokazati miran posjed. Ako su međašni znakovi između nekretnina zbog bilo kakvih okolnosti oštećeni, pa se međa ne može raspoznati ili je sporna, svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku – postupku uređenja međa – obnovi ili ispravi među. Među će sud obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Ako se međa ne može obnoviti prema katastarskom nacrtu, odnosno ako stranke ne pristanu na tako utvrđenu među, sud će među utvrditi po posljednjem mirnom posjedu.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakRobertove šnite
Sljedeći članak2. SAJAM ZIMNICE I AUTOHTONIH PROIZVODA 28.-30. listopada 2016.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.