Iza pokojnog oca provedena je ostavinska rasprava, te je doneseno rješenje po kojem je zakonskim nasljednicima (supruga, kćer i dva sina) pripala imovina na jednake dijelove. Nakon toga su sklopili sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice, tako da su odredili kome će pripasti koja imovina u okviru njegovog nasljednog dijela, sporazum je sastavljen u pismenom obliku i potpisan. Supruga je sada bolesna, smještena u domu za starije i nemoćne osobe i nije u stanju donositi odluke. Kakva je sada valjanost tog sporazuma, što poduzeti i kako taj sporazum upisati u zemljišne knjige?
Ako su na sporazumu ugovorne strane ovjerile potpise kod javnog bilježnika tada se taj sporazum može provesti u zemljišnim knjigama. Ako Vaša majka nije svoj potpis na sporazumu ovjerila kod javnog bilježnika tada možete zatražiti da javni bilježnik dođe u dom za starije i nemoćne u kojem majka živi i procijeni da li je majka sposobna ovjeriti potpis na tom sporazumu ili ne, bilo bi dobro da tome prisustvuju sve ugovorne strane. Ukoliko javni bilježnik procijeni da ne može izvršiti ovjeru potpisa Vaše majke možete zatražiti da se majci imenuje skrbnik koji će poduzeti pravne radnje u korist Vaše majke. Ako se sadržajem sporazuma ne šteti interesima majke ovjerit će se sporazum i tako ovjeren provest će se u zemljišnim knjigama.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakNewsletter 22/2016
Sljedeći članakOranica ili voćnjak?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.