Željeli bi otvoriti obrt (cvjećarnica) u obiteljskoj kući u kojoj je već postojao poslovni prostor (automehaničarska radiona), obrt je odjavljen 1984. Ne možemo pronaći pisani dokument o prenamjeni prostora, međutim postoji dokument o uvođenju industrijske struje u navedenu radionu. Je li tada uopće trebala potvrda o prenamjeni prostora ili je trebao postojati nekakav drugi dokument (suglasnost). Moramo li ponovno tražiti prenamjenu stambenog u poslovni prostor i što nam je za to sve potrebno? Za navedeni prostor se još uvijek plaća industrijska struja.
Kako biste saznali da li je vaša nekretnina upisana kao stambeni ili stambenoposlovni prostor, najprije trebate napraviti uvid u zemljišne knjige, odnosno izvaditi zemljišno knjižni izvadak za predmetnu nekretninu, iz kojeg se iz popisnog lista vidi namjena iste. Ukoliko je vaša nekretnina upisana kao stambeno-poslovni prostor ne trebate raditi prenamjenu prostora. Ukoliko ipak nije bit će vam potrebna potvrda županijskog ureda, odnosno ukoliko je kuća u Zagrebu, potvrda ureda Grada Zagreba, nadležnog za izdavanje građevinskih dozvola, kojom se potvrđuje da je temeljem prostornog plana moguće izvršiti prenamjenu stambenog objekta u poslovni objekt određene vrste. Nadalje, trebate angažirati geodeta koji će izraditi geodetski elaborat, te na temelju prijavnog lista evidentirati način uporabe katastarske čestice u katastarskome operatu. Kako bi vam se na odgovarajući način odgovorilo na pitanje potrebno je znati točan položaj predmetne nekretnine, te napraviti uvid u važeći GUP grada u kojem se kuća nalazi. Savjetujem vam da angažirate stručnu osobu, geodeta, kako biste dobili detaljno mišljenje o mogućnostima prenamjene temeljeno na uvidu u sve relevantne podatke.

G. L.

Prethodni članakPodsjetnik proizvođačima maslina i duhana – 31. siječnja rok za dostavljanje dokumentacije radi isplate potpora
Sljedeći članak31. siječnja rok za dostavljanje dokumentacije radi isplate potpora
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.