Teta nije ostavila oporuku pa je odlukom suda oko 50 % vrijednosti njenog stana pripalo skrbnicima, iz 20 % vrijednosti će se namiriti dugovanja koja su ostala, Stan je potrebno odmah prodati kako bi se namirili dugovi. Bratić koji je također nasljednik, ne javlja se na pozive bilježnika, a niti ja ne mogu s njim stupiti u kontakt. Kako mogu prodati stan bez njegovog potpisa?
Bez bratićeva pristanka ne možete prodati cijeli stan već možete prodati samo svoj suvlasnički dio stana. Ukoliko nikako ne možete stupiti u kontakt s bratićem (odnosno on s vama ne želi kontaktirati), a znate gdje živi možete kod suda na području kojeg se nalazi nekretnina pokrenuti postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina isplatom. Sud će nakon provedenog postupka donijeti odluku u kojoj će vas i ostale suvlasnike obavezati da bratiću isplatite određeni iznos u određenom roku, kad odluka postane pravomoćna nakon izvršene isplate moći ćete se u zemljišnim knjigama upisati kao vlasnik bratićevog dijela. Također možete prodati svoj suvlasnički dio ako nađete kupca koji želi kupiti samo dio nekretnine, kupac može nakon kupoprodaje pokrenuti protiv bratića gore opisan postupak razvrgnuća isplatom.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakInfluenca ptica u Špičkovini- izjava za medije pomoćnika ministra Damira Agičića
Sljedeći članakZavršena eutanazija peradi na gospodarstvima u Špičkovini kod Zaboka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.