Bila sam u radnom odnosu i imam radnog staža 17 godina i 4 mjeseca, koji je završio 1994 godine, a od tada sam nezaposlena. Rođena sam 1957.g. i zanima me imam li već pravo na prijevremenu mirovinu, ili moram čekati starosnu dob od 65 godina.
Obzirom da u 2014. godini navršavate 57 godina života, te da imate 17 godina i 4 mjeseca radnog staža, navedeno nije dovoljno za ostvarivanje prava na mirovinu. Naime, vaše se pravo na mirovinu zasniva na odredbi članka 180. Zakona o mirovinskom osiguranju, tj. primjenjuju se povoljniji uvjeti za odlazak u mirovinu tijekom prijelaznog razdoblja od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. godine. Stoga, za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu u 2014. godini, potrebno vam je 61 godina života i najmanje 15 godina staža, a za prijevremenu starosnu mirovinu 56 godina života i 31 godinu staža. Obzirom, na navedeno, možete se prijaviti na Hrvatski zavod za zapošljavanje preko kojeg ćete ostvarivati pravo na zdravstvenu zaštitu, time da tamo možete biti prijavljeni sve do stjecanja prvih uvjeta za mirovinu.

A.V., mag. iur.

Prethodni članakNužni dio izvanbračnog djeteta
Sljedeći članakKolika je karenca za bordošku juhu i kad bilje smijemo jesti ovisno o kulturi?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.