Supruga i ja smo 2009.g. s mojom tetom kod javnog bilježnika sklopili ugovor o doživotnom uzdržavanju. Nakon tetine smrti sadržaj ugovora je proveden u zemljišnim knjigama i u poreznoj upravi. Problem je provedba ugovora u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u kojem traže rješenje o nasljeđivanju da bi izvršili isplatu zaostalih mirovina iako u ugovoru piše da nam pripada i neisplaćeni iznos mirovine. Konzultirali smo se s odvjetnikom koji nam je dao savjet da pokrenemo ostavinski postupak za isplatu mirovine. Koji je sud nadležan za rješavanje navedenog problema i mogu li se samostalno obratiti sudu?
Ukoliko Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne želi primiti usmeni zahtjev za isplatu zaostataka mirovine pošaljite im poštom (preporučeno s povratnicom) zahtjev za isplatu zaostataka mirovine uz koji ćete priložiti kopiju tetinog smrtnog lista i ugovora o doživotnom uzdržavanju te broj računa na koji treba izvršiti isplatu te broj telefona na koji vas mogu kontaktirati. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje trebao bi donijeti pisano rješenje o vašem zahtjevu, odnosno pismenim putem vas obavijestiti o svojoj odluci. Pokretanje ostavinskog postupka možete izvršiti sami na način da se obratite u ostavinsku pisarnicu Općinskog suda na čijem je području vaša teta imala prebivalište. Postupak se pokreće prijedlogom sudu, a nakon što sud utvrdi da li postoje uvjeti za provođenje ostavinskog postupka određuje javnog bilježnika koji će provesti ostavinski postupak. Ostavinske postupke provode javni bilježnici nakon što im sud dostavi ostavinski predmet na provedbu.

D. S., dipl.iur.

Prethodni članakNeškodljivo zbrinjavanje ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja
Sljedeći članakSadnja naklijalih ili nenaklijalih gomolja krumpira?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.