U susjednom dvorištu raste veliko stablo oraha, na mojoj zgradi su se prije nekoliko godina pojavile pukotine. Neslužbeno sam pozvala i stručnu osobu za graditeljstvo koja mi je rekla da se teren sliježe, ali ja mislim da je uzrok tih oštećenja korijen tog oraha. Koji stručnjak može dati odgovor na taj problem ako podnesem tužbu sudu?
Odgovor na Vaše sumnje da korijen oraha oštećuje zgradu mogu dati stručnjaci građevinske struke i vještak agronomske struke. Ako pokrenete sudski postupak, sud će svakako saslušati te stručnjake koji su ujedno i sudski vještaci. Izaći će na lice mjesta zajedno s tim stručnjacima kako bi utvrdili stvarno stanje, saslušat će po potrebi svjedoke i nakon provedenog postupka donijeti odluku. Sud će svoju odluku velikim dijelom temeljiti na mišljenju saslušanih vještaka građevinske i agronomske
struke.

Prethodni članakPrenamjena u građevinsko zemljište
Sljedeći članakNatječaj za najuzorniju seosku ženu Zagrebačke županije za 2015. godinu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.