Moj otac imao je bratića u Francuskoj od kojeg je posuđivao novac kao i od mene. Ukupno sam mu dala 57 miliona dinara, osamdesetih godina. Roditelji su mi preminuli, a bojim se da braća i sestra neznaju za dugovanje našeg oca prema meni. Obzirom da imam pravo na 1/3 nekretnina (kuća i zemljište), zanima me imam li pravo na isplatu svog dijela, pa da putem isplate vratim barem dio novaca koji sam posuđivala ocu?

Obzirom da u vašem pitanju niste naveli dovoljno informacija kao bih vam mogao dati precizan odgovor predlažem u svakom slučaju da kontaktirate odvjetnika ili javnog bilježnika. Ako do sada prije provedena ostavinska rasprava nakon smrti vaših roditelja, a poglavito oca kojem ste posuđivali novac, potrebno je da tijekom iste iskažete vaše potraživanje na način da se od navedene ostavinske mase određeni dio rezervira za povrat novca koji ste posudili ocu. Navedeno je moguće pod nekoliko uvjeta, a to je da za navedeno imate materijalni dokaz da ste posudili ocu novac, da još nije proveden ostavinski postupak, te se vaša braća i sestre navedenom ne usprotive. Naime, ukoliko bi se oni navedenom usprotivili, tada vam je na raspolaganju jedino privatna tužba radi dokazivanja navedene posudbe ocu, time da navedeni sudski postupak košta, dok je ishod istog krajnje neizvjestan. Obzirom da ste također naveli da nemate sredstava, predlažemo da se za savjet obratite i nadležnom uredu državne uprave u gradu ili županiji za što vam u nastavku šaljemo link kako slijedi: Dodatne informacije o besplatnoj pravnoj pomoći https://gov.hr/moja-uprava/pravna-drzava-i-sigurnost/pravna-zastita/be-splatna-pravna-pomoc/486

Popis ureda https://gov.hr/UserDocsImages///Uredi%20dr%C5%BEavne%20uprave.pdf

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakSezonski rad u poljoprivredi i prava za vrijeme bolovanja
Sljedeći članakNovi molekularni laboratorij na Veterinarskom fakultetu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.