Zanima me mogu li strane pravne osobe biti vlasnici poljoprivrednog zemljišta u RH, te može li se državno zemljište dati na korištenje bez javnog poziva?
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13.) stupio je na snagu 11. travnja 2013. Na dan stupanja na snagu ovog Zakona prestao je važiti Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka USRH i 63/11.). Prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Nositeljima prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drugačije određeno. Iznimno, strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu nasljeđivanjem. Poljoprivrednim zemljištem u smislu Zakona o poljoprivrednom zemljištu smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se uz gospodarski opravdane troškove može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Neobraslo šumsko zemljište i zemljište obraslo početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina (makija, garig, šikare, šibljaci i drugo), a pogodno je za poljoprivrednu proizvodnju smatra se poljoprivrednim zemljištem. Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere ne umanjujući njegovu vrijednost. Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a prema općim propisima o raspolaganju nekretninama, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Poslove zaštite od onečišćavanja i oštećenja, korištenja, raspolaganja, prometa i okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta obavlja Agencija za poljoprivredno zemljište kao specijalizirana javna ustanova. Oblici raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske su zakup i zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno raspolaganje, zamjena, prodaja izravnom pogodbom, te davanje na korištenje bez javnog poziva. Iznimno, poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH Agencija za poljoprivredno zemljište može dati na korištenje bez javnog poziva znanstveno-nastavnim institucijama iz područja poljoprivrede, kaznionicama i ustanovama koje u obavljanju svoje djelatnosti i imaju potrebu za poljoprivrednim zemljištem, a njihov je osnivač Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se dati na korištenje za potrebe stručnog i znanstveno- nastavnog rada, rehabilitaciju i socijalizaciju ili druge potrebe poljoprivredne namjene, na rok do 25 godina, i to do 10 ha – bez naknade, od 10 ha do 100 ha – uz naknadu u visini 50% zakupnine na području na kojem se poljoprivredno zemljište nalazi, više od 100 ha – uz naknadu u visini 100% zakupnine na području na kojem se poljoprivredno zemljište nalazi. Zahtjev za davanje na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH bez javnog poziva podnosi se Agenciji za poljoprivredno zemljište. Sastavni dio zahtjeva je i Gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Odluku o davanju na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske bez javnog poziva donosi Agencija za poljoprivredno zemljište uz suglasnost Ministarstva, što je propisano člancima 51. i 52. Zakona.
Ministarstvo poljoprivrede
