Naumio sam napraviti umjetnu akumulaciju skupljanjem kišnice s krovova klijeti i dopunjavanjem iz bunara. Zakon mi ne dozvoljava izgradnju umjetnog jezera za navodnjavanje, osim ako je to predviđeno prostornim planom i dodatno moram prikupiti dokumentaciju kao da gradim zgradu.
Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 145/13.) propisani su zakonski uvjeti kako za donošenje novog prostornog plana, tako i za izmjene i dopune postojećih prostornih planova na razini županija, grada i općine. Naime, odredbom članka 85. navedenog zakona propisano je da izradu prostornog plana lokalne razine, kao i njegovih izmjena i dopuna može inicirati svatko, time da je gradonačelnik, odnosno načelnik općine dužan najmanje jednom u kalendarskoj godini izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna. Međutim, što se tiče same izrade samog prostornog plana, ona započinje na temelju odluke o izradi prostornog plana koju na razini područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju sukladno posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode, time da se navedena odluka o izradi prostornog plana objavljuje u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja je tu odluku donijela. Što se tiče nadležnosti za donošenje prostornih planova, prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba i urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba, dok prostorni plan uređenja grada, odnosno općine donosi gradsko vijeće, odnosno općinsko vijeće. Obzirom na sve prethodno navedeno, predlažem da nadležnom tijelu vaše područne (regionalne) i lokalne samouprave, odnosno grada ili općine podnesete pismeni zahtjev za izmjenu i dopunu postojećeg prostornog plana, te da kod podnošenja istog konzultirate stručnjake odgovarajuće struke za navedeno.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakMinistarstvo poljoprivrede u 2017. godini provelo 50.000 inspekcijskih nadzora
Sljedeći članakRibari mogu mirno loviti u Savudrijskoj vali
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.