Rođen sam 29.11.1957. Zanima me kad i pod kojim uvjetima mogu u mirovinu? S 31.12.2016. imao bih 40 godina, 2 mjeseca i 7 dana radnog staža. Mogu li i tada u mirovinu ili moram čekati 60 godina starosti?
Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju ostvarujete pravo na sljedeće vrste mirovina i to: a) prijevremenu starosnu mirovinu kada navršite 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža b) starosnu mirovinu kada navršite 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža Zahtjev za odlazak u mirovinu možete podnijeti i ranije putem nadležne ispostave Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema vašem prebivalištu ili boravištu, ako ćete ranije navršiti 60 godina života, jer već posjedujete potrebnih 35 godina mirovinskog staža. S obzirom da ćete s danom 31. prosinca 2016. godine ostvariti više od 40 godina mirovinskog staža, možete podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu. Međutim, kako biste ostvarili pravo na punu starosnu mirovinu, potrebno je da posjedujete 65 godina života, što još niste ispunili. Na kraju navodim da pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ostvarujete 29.11.2017. godine ako imate 35 godina mirovinskog staža i 60 godina života, dok pravo na starosnu mirovinu ostvarujete s danom 29.11.2022. godine, ako na taj dan imate najmanje 15 godina staža.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakŠto učiniti poslije prijetnje susjeda?
Sljedeći članakPrilog broja: Plantažni uzgoj paulovnije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.