U sklopu svog OPG-a želim proizvoditi alkoholna pića, zanima me pod kojima uvjetima i temeljem kojih propisa iste mogu prodavati na jedinstvenom tržištu Europske unije i drugim tržištima? Koje su zakonske obveze proizvođača alkoholnih pića prema državi, gdje moram biti upisan i koje sve evidencije trebam voditi?
S obzirom da je od dana pristupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine trgovina na zajedničkom tržištu Europske unije s drugim državama članicama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora postala slobodna, ista se provodi bez naplate carinskih davanja. Ujedno, počevši od 01.07. 2013. godine u trgovini, dakle kod izvoza iz Republike Hrvatske na treća tržišta (npr. Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija) primjenjuju se svi Ugovori o slobodnoj trgovini koje je EU zaključila s pojedinim zemljama tih tržišta. Kao proizvođač jakih alkoholnih pića koja su podrijetlom iz Republike Hrvatske radi stavljanja na zajedničko tržište Europske unije trebate biti upisani u Registar trošarinskih obveznika pri Ministarstvu financija, Carinska uprava; biti upisani u Upisnik destilatera pri Ministarstvu poljoprivrede, ako proizvođač destilira sirovinu poljoprivrednog podrijetla i posjeduje uređaj za destilaciju; objekt za proizvodnju jakih alkoholnih pića upisati u Registar subjekata u poslovanju s hranom neživotinjskog podrijetla pri Ministarstvu zdravlja; označiti proizvod sukladno propisima Europske unije i Republike Hrvatske i to prema odredbama Pravilnika o jakim alkoholnim pićima (N.N. 61/2009., 141/2009., 86/2011., 104/2011., 118/2012.), Pravilnika o upisniku destilera (N.N. 137/05. i 75/07.), Uredbe 110/2008 i Uredbe 716/2013.). Nema posebnih općih pravila, zahtjeva ni uvjeta pri izvozu vina u treće zemlje, međutim, ako za izvoz u pojedinu zemlju postoje izuzeci, izvoznik je dužan zadovoljiti uvjete zemlje u koju izvozi.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakUzgoj krumpira bez obrade tla
Sljedeći članakPoticaji za lijesku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.