U medijima se stalno spominje beneficirani radni staž za određena zanimanja, pa me zanima možete li navesti popis zanimanja za koja se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i može li se to pravo ostvariti ako svoju djelatnost, za koju je propisan beneficirani radni staž, obavljam kao samostalnu djelatnost?
Staž osiguranja s povećanim trajanjem priznaje se i određenim vrstama zanimanja, s time da je riječ o zanimanjima kod kojih fiziološke funkcije čovjekova organizma, nakon određenih godina života, opadaju u toj mjeri da onemogućavaju uspješno obavljanje tog zanimanja. Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem je proširio listu zanimanja kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem. Na listi su od ranije bila zanimanja baletni plesač, operni pjevač – solist, nositelji glavnih uloga i plesači – pjevači narodnih plesova u profesionalnim ansamblima narodnih plesova. Staž osiguranja računa se i za sljedeća zanimanja: plesač klasičnog baleta, plesač suvremenog plesa, baletni majstor (stupanj povećanja 12/18), plesač-pjevač u profesionalnim ansamblima narodnih plesova (12/18), pilot aviona i pilot helikoptera (12/18), nastavnik motornog letenja i zrakoplovnog jedriličarstva (12/18), nastavnik padobranstva (12/18), radiotelegrafist (letač), navigator leta i zrakoplovni mehaničar (letač) (12/18), ronilac, ronilac spužvi i koralja i nastavnik ronjenja (12/18), oblasni radarski kontrolor letenja, oblasni neradarski (proceduralni) kontrolor letenja, i prilazni neradarski (proceduralni) kontrolor letenja s valjanim ovlaštenjima (12/16), dimnjačar i dimnjačar majstor (čišćenje visokih tvorničkih dimnjaka (12/16), toranjski kontrolor letenja s valjanim ovlaštenjima (12/15). Staž osiguranja s povećanim trajanjem u navedenim zanimanjima računa se samo osiguranicima koji su u radnom odnosu, a ne i onima koji ta zanimanja obavljaju kao samostalnu profesionalnu djelatnost.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakNewsletter 10/2018
Sljedeći članakOsoba s invaliditetom i samozapošljavanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.