Vozač sam u jednoj tvrtki, ali želim znati na koji se način obračunava doprinos za mirovinsko osiguranje za prijevoznike u cestovnom prometu jer ću možda otvarati svoju tvrtku?
Obračun je reguliran odredbama članka 4., XV. odjeljak, točka 3. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN 71/99, 46/07 i 41/08), gdje su navedene dvije kategorije radnih mjesta u cestovnom prometu za koja se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem: radno mjesto vozača teških teretnih vozila dopuštene mase jednake ili veće od 7,5 tona za koje se za svakih 12 mjeseci provedenih na tom radnom mjestu računa u staž osiguranja kao 15 mjeseci, radno mjesto vozača autobusa u redovitom javnom međugradskom ili gradskom prijevozu putnika za koje se za svakih 12 mjeseci provedenih na tom radnom mjestu računa u staž osiguranja kao 14 mjeseci. Obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje je reguliran člankom 61. Zakona o doprinosima (NN 18/11, 22/12 i 144/12) na način da se za radnika kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, na plaću obračunava dodatni doprinos na temelju generacijske solidarnosti, i to kad se svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao: 14 mjeseci staža osiguranja po stopi 4,86%, 15 mjeseci staža osiguranja po stopi 7,84%. Osiguraniku mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje obračunava se dodatni doprinos na osnovicu za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem, i to kad se svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao: 14 mjeseci staža osiguranja po stopi 3,61% dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje, na temelju generacijske solidarnosti i 1,25% dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, 15 mjeseci staža osiguranja po stopi 5,83% dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i 2,01% dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakNabavka čaja od brekinje
Sljedeći članakDukatos keksi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.