Smijem li postaviti električnog pastira protiv divljači između susjedne i svoje parcele i može li mi susjed to zabraniti?
Ako ne postoji odluka jedinice lokalne (regionalne) samouprave o zabrani postavljanja električnog pastira na zemljištu koje je vaše vlasništvo ne vidim razlog da bi vam susjed mogao zabraniti postavljanje istog. Ujedno napominjem da je Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine br. 79/14) propisano da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi građevina i oprema namijenjena držanju stoke i drugih životinja, a što između ostalo obuhvaća i ogradu pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda koje su namijenjene drugim životinjama. Ovim putem napominjemo da je Ministarstvo poljoprivrede u 2017. godini objavilo natječaj za sufinanciranje zaštitnih sredstava za sprječavanje štete od divljači, a što obuhvaća novčana sredstva koja su isključivo namijenjena za podmirenje troškova kupnje električnih pastira do maksimalnog godišnjeg iznosa od 500.000,00 kuna, pa sugeriram da pratite natječaje Ministarstva poljoprivrede u 2018. godini u svezi električnih pastira.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakPotpisana 172 ugovora za financiranje poljoprivrednih projekata- “Uzmite nam novce” poručio je ministar Tolušić
Sljedeći članakZakon o vinu u javnoj raspravi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.