Imam obrt i već dugo godina „krpam kraj s krajem“. Htio bih privremeno prestati s radom, pa me zanima je li to moguće, tj. pod kojim uvjetima obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta?
Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pismeno izvještava županijski ured za gospodarstvo u roku od 30 dana od dana obustave. Iznimno, privremena obustava može trajati dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile, odnosno do tri godine, kad vlasnica obrta koristi rodiljni, tj. roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, ili do osme godine djetetova života kad koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem HZZO-a. Za vrijeme privremene obustave, obrtnik je dužan predati obrtnicu u županijski ured za gospodarstvo. O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pismeno izvijestiti županijski ured za gospodarstvo u roku od 7 dana po isteku vremena privremene obustave obavljanja obrta. Županijski ured za gospodarstvo izvješćuje nadležno tijelo o privremenoj obustavi, tj. o ponovnom početku obavljanja djelatnosti, odnosno dužan je sva rješenja u svezi s obavljanjem obrta dostaviti nadležnom tijelu za poslove financija, nadležnim inspekcijama, Hrvatskoj obrtničkoj komori, nadležnom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i Državnom zavodu za statistiku. Ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta, obrt prestaje po sili zakona (članak 47. stavak 1. točka 6. Zakona o obrtu, NN 143/13). Tijekom privremene obustave djelatnosti obrtnik je obvezan plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Naime, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o zdravstvenom osiguranju, obrtnik stječe status osiguranika upisom u obrtni registar. Budući u vrijeme privremene obustave obrta, obrtnik ostaje upisan u obrtni registar i za vrijeme mirovanja obrta ima status mirovinskog i zdravstvenog osiguranika. Obveza plaćanja doprinosa miruje samo u razdoblju u kojem obveznik doprinosa ostvaruje pravo na naknadu plaće za bolovanje na teret HZZO-a (nakon četrdeset i trećeg dana bolovanja), razdoblju korištenja prava na porodni dopust i razdoblju korištenja prava po osnovi njege djeteta s poteškoćama u razvoju. Također, obveza plaćanja doprinosa miruje i u slučaju služenja vojnog roka (uključujući i civilni vojni rok). Obrtnik koji je na služenju vojnog roka treba obavijestiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje o istom, na temelju čega se obrtnik briše iz matične evidencije mirovinskih osiguranika te mu privremeno prestaje i obveza plaćanja doprinosa. Neovisno o tome plaća li obrtnik porez na dohodak ili porez na dobit, za vrijeme privremene obustave obrta ima obvezu plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak, tj. poreza na dobit. No, ako obrtnik ima interesa da u vrijeme privremene obustave obavljanja obrta ne plaća predujmove poreza, takav zahtjev može podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. U tom slučaju će uz zahtjev za mirovanje obveze plaćanja predujmova poreza navesti i razloge privremene obustave obavljanja obrta. Porezna uprava može stornirati obvezu plaćanja predujmova poreza na dohodak, odnosno poreza na dobit.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakZa razvojne projekte na području Slavonije, Baranje i Srijema 105 milijuna kuna
Sljedeći članakInformativni izračun mirovine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.