Zaposlen sam na neodređeno vrijeme više od 5 godina. Prije 6 mjeseci imao sam nezgodu na poslu, pao, slomio ruku. Radim na gradilištu fizički posao. Na bolovanju sam više od 6 mjeseci. Poslodavac mi plaća bolovanje 150 kn po danu, a prijavljen sam 8 h. Tako sam s tim načinom isplate zakinut za više od 10000 kuna. U bolnici su me pitali za nemili događaj, no HZZO kaže da se tvrtka još mora očitovati jer sam samo ja dao izjavu kako se nezgoda dogodila. Mogu li što uraditi po pitanju bolovanja i plaćanja?
Temeljem vaše ozljede na radu koje ste naveli u vašem upitu izgleda da vaš poslodavac istu nije prijavio sukladno odredbama Zakona o zaštitu na radu. Naime, sam postupak priznavanja ozljede na radu pokreće po službenoj dužnosti poslodavac, organizator određenih poslova ili aktivnosti po službenoj dužnosti ili na zahtjev ozlijeđenog radnika, odnosno osigurane osobe. Ako oni ne podnesu prijavu o ozljedi na radu, tada je prijavu obvezan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine na zahtjev ozlijeđenog radnika, odnosno osigurane osobe, odnosno i sama osigurana osoba može podnijeti pisani zahtjev. Prijavu o ozljedi na radu ispunjava u prvom dijelu poslodavac, a u drugom dijelu ugovorni izabrani doktor opće/obiteljske medicine koja se dostavlja nadležnom područnom uredu HZZO-a. Na temelju tako priznate ozljede na radu imate pravo u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u visini od 100 posto od osnovice za naknadu utvrđenu u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilniku o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. Kod ozljede na radu novčana naknada isplaćuje se prema prosječnom iznosu plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu. Osiguranik ima pravo podnijeti zahtjev regionalnom uredu, odnosno područnoj službi HZZO-a za pravobračun pripadajuće naknade plaće. Po zaprimanju zahtjeva HZZO će obračunati naknadu plaće i obračun dostaviti osiguraniku i poslodavcu najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Poslodavac je obvezan osiguraniku isplatiti naknadu plaće sukladno obračunu koji je dostavio HZZO najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja obračuna naknade plaće. Također vas glede vaše ozljede na radu koja još nije priznata od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje upućujemo da se obratite Inspektoratu rada radi provedbe inspekcijskog nadzora ako smatrate da je poslodavac namjerno propustio prijavu vaše ozljede na radu te ako za to posjedujete odgovarajuće dokaze.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakKako se čuvaju kalanhoe?
Sljedeći članakMudro s herbicidima!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.