Pored mojeg vinograda susjed ima zapušteno zemljište koje nije održavano 10-ak godina. Vlasnik živi 60 km od parcele i rekao je da nema vremena niti novaca održavati zemljište. Postoji li neka služba ili pravilnik koji susjedu može naložiti da svoju parcelu održava urednom?
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište uređivati i obrađivati te ne smiju umanjivati njegovu vrijednost. Vlasnik ili posjednik poljoprivrednog zemljišta isto treba održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Održavanje poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju podrazumijeva sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti. Katastarske čestice zemljišta unutar granica građevinskog područja koja imaju površinu veću od 500 m2 i katastarske čestice zemljišta koje se nalaze izvan granice građevinskog područja planiranog dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, a koje su u evidencijama Državne geodetske uprave (Katastra) evidentirane kao poljoprivredno zemljište i nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Općinsko, odnosno gradsko vijeće propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih površina kao što su održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa. Poljoprivredni inspektori nadziru održava li se zemljište pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, a za neodržavanje poljoprivrednog zemljišta propisane su i novčane kazne. U jedinicama lokalne samouprave djeluju poljoprivredni redari koji obavljaju poslove nadzora nad provođenjem agrotehničkih mjera te mjera za uređenje i održavanje poljoprivrednih površina. Poljoprivredni redari, u provođenju poslova nadzora, ovlašteni su rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje za primjenu agrotehničkih mjera te mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih zemljišta, a o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama dužni su redovito izvještavati nadležnu poljoprivrednu inspekciju. Vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja, odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koji se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se može služiti tim dijelovima tuđega drveta. Za štetu koju na njegovoj nekretnini prouzroče žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo tražiti naknadu.
Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.
