Pored mojeg vinograda susjed ima zapušteno zemljište koje nije održavano 10-ak godina. Vlasnik živi 60 km od parcele i rekao je da nema vremena niti novaca održavati zemljište. Postoji li neka služba ili pravilnik koji susjedu može naložiti da svoju parcelu održava urednom?

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište uređivati i obrađivati te ne smiju umanjivati njegovu vrijednost. Vlasnik ili posjednik poljoprivrednog zemljišta isto treba održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Održavanje poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju podrazumijeva sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti. Katastarske čestice zemljišta unutar granica građevinskog područja koja imaju površinu veću od 500 m2 i katastarske čestice zemljišta koje se nalaze izvan granice građevinskog područja planiranog dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, a koje su u evidencijama Državne geodetske uprave (Katastra) evidentirane kao poljoprivredno zemljište i nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Općinsko, odnosno gradsko vijeće propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih površina kao što su održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa. Poljoprivredni inspektori nadziru održava li se zemljište pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, a za neodržavanje poljoprivrednog zemljišta propisane su i novčane kazne. U jedinicama lokalne samouprave djeluju poljoprivredni redari koji obavljaju poslove nadzora nad provođenjem agrotehničkih mjera te mjera za uređenje i održavanje poljoprivrednih površina. Poljoprivredni redari, u provođenju poslova nadzora, ovlašteni su rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje za primjenu agrotehničkih mjera te mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih zemljišta, a o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama dužni su redovito izvještavati nadležnu poljoprivrednu inspekciju. Vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja, odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koji se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se može služiti tim dijelovima tuđega drveta. Za štetu koju na njegovoj nekretnini prouzroče žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo tražiti naknadu.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakMinistarstvo poljoprivrede proizvođačima mandarina osiguralo 20 milijuna kuna
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 616
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.