Moj otac ima prijavljen OPG i u sustavu je PDV-a, da li me može zaposliti? Da li osoba koja je u poljoprivrednoj mirovini može biti nositelj OPG-a? Da li je osoba koja se bavi poljoprivredom kao jedinom djelatnosti obavezna plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje?

OPG (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) je samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi zajedničkog kućanstva, a temelji se na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti.

Ako je otac nositelj OPG-a može Vas zaposliti kao radnika u stalni radni odnos u svom OPG-u, a ako ste član zajedničkog domaćinstva (ako živite u istom domaćinstvu s roditeljima) otac Vas može prijaviti kao člana OPG-a. Nositelj OPG-a je punoljetna fizička osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje. Dakle nositelj OPG-a može biti zaposlen na nekom drugom mjestu ili biti umirovljenik, ali odgovara za poslovanje OPG-a. Nositelj i članovi OPG-a koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje upisom OPG-a u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava postaju obveznici mirovinskog osiguranja.

Sve informacije o osnivanju, radu, pravima i obavezama OPG-a možete dobiti u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, uredima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

Podatke o pravima i obvezama vezanim za mirovinsko i zdravstveno osiguranje najbolje je saznati u nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje gdje će Vam službenici dati odgovor na sva pitanja vezana uz obaveze mirovinskog i zdravstvenog osiguranja koje se odnose baš na Vaš određen slučaj.

Prethodni članakEkspedicijski liker kod proizvodnje pjenušavih vina
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.