Vlasnica sam parcele koja se vodila kao livada. Nakon katastarskog elaborata prenamjenjena je u šumu 454 m2, s tim da se na parceli nalazi i 46 m2 izgrađenog zemljišta jer je unutar granica građevinske zone (prema Prostornom planu nadležne općine moja parcela je u neizgrađenom dijelu stambene namjene s pravom građenja kuće za odmor). Zbog dugogodišnjeg zanemarivanja zemljišta bivših vlasnika, na terenu se nalaze stabla. Ona su se zbog potrebe izgradnje kuće za odmor, ali i zbog opasnosti od urušavanja htjela srušiti. U nadležnoj Savjetodavnoj službi mi je rečeno vrlo nejasno da je gotovo nemoguće dobiti dozvolu za doznačavanje stabala.
Uputili su me u Urbanistički odjel koji se od svega ogradio te su me uputili na osobu koja izdaje takvu dozvolu. Dotična me tražila građevinsku i lokacijsku dozvolu. Rekla je da je to nadležnost Urbanizma te na kraju rekla da ona ne izdaje potvrde i spustila slušalicu. Načelnik općine pod čiju nadležnost spada zemljište pak tvrdi da je za sječu dovoljna samo popratnica te su on i djelatnik iz Savjetodavne došli u prijepor, a ja sam ostala bez pravne upute što mi je činiti. Izvadila sam sve potrebne dokumente koji se prema Zakonu traže za doznačavanje stabala ako se ja sada vodim kao mali šumoposjednik, tj. šumovlasnik. Stoga molim za pravovaljani odgovor.
ODGOVOR
U slučaju izgradnje kuće za odmor, Zakon o šumama (NN. br. 68/18., 115/18., 98/19., 32/20., 145/20., 101/23. i 36/24.) članak 39. propisuje sljedeće:
„(1) Krčenje se može dozvoliti:
– u svrhu izgradnje šumske infrastrukture
– u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka
– ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni
– ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje
– u svrhu provedbe zahvata u prostoru sukladno aktima za provedbu prostornih planova
– ako je to potrebno radi građenja građevina koje se prema prostornom planu, odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan građevinskoga područja bez akta iz podstavka 5. ovoga stavka.
(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 1. do 4. ovoga članka izdaje Ministarstvo.
(3) Zahtjev za krčenjem iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka za šume u vlasništvu Republike Hrvatske podnosi osoba nadležna za upravljanje zaštićenim područjem sukladno propisu iz područja zaštite prirode, a zahtjev iz podstavaka 1., 3., 4., 5. i 6. podnosi zainteresirana osoba.
(4) Dozvola iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka izdaje se na temelju očitovanja tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.
(5) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 5. i 6. ovoga članka izdaje nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na šumarstvo (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), a koja se može izdati u skladu s općim ili pojedinačnim aktom.
(6) Zemljište na kojem je obavljeno krčenje šume mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje.
(7) Ako zemljište na kojem je obavljeno krčenje šume u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je obavljeno krčenje, mora se pošumiti u tijeku iduće godine na trošak podnositelja zahtjeva.
(8) Stručne poslove iz stavka 5. ovoga članka obavljaju osobe sa završenim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.
(9) Ministarstvo i nadležno upravno tijelo podatke o zaprimljenom zahtjevu za izdavanje dozvole za krčenje šuma te izdanoj dozvoli za krčenje upisuju u Registar radi obveznog informiranja javnosti.
(10) Protiv odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (11) Protiv odluke o zahtjevu za izdavanjem dozvole iz stavka 5. ovoga članka žalba se podnosi Ministarstvu“.
