Vlastoručno sam napisao oporuku u kojoj svu svoju imovinu ostavljam svojem nećaku. To je bilo prije nekoliko godina, ali sada bih želio tu imovinu ostaviti osobi koja se brine za mene. Oporuka u korist nećaka nalazi se kod njega. Kojim valjanim putem mogu tu oporuku raskinuti i na koji način nakon svoje smrti imovinu ostaviti osobi koja to zaslužuje?


Zakon o nasljeđivanju predviđa vrlo jednostavan način opoziva oporuke te utvrđuje da oporučitelj može uvijek opozvati oporuku u cjelini ili djelomično, očitovanjem danim u bilo kojem obliku u kojem se po zakonu može sastaviti oporuka. Štoviše, zakon dopušta da se oporuka opozove i samim uništenjem oporuke. Međutim čak i kada ne biste u novoj oporuci naveli da opozivate prethodnu oporuku do primjene bi došla odredba Zakona o nasljeđivanju koja kaže da u slučaju postojanja više oporuka odredbe ranije oporuke ostaju na snazi ako nisu u suprotnosti s odredbama kasnije oporuke.

Dakle, ako se dvjema oporukama raspolaže istom imovinom, valjane će biti odredbe i raspolaganja učinjena kasnijom oporukom. Stoga će najjednostavniji način poništenja prijašnje oporuke biti sastav nove oporuke u koju treba staviti odredbu o opozivu svih ranijih oporučnih raspolaganja.

Prethodni članakSklapanje ugovora o putovanju izvan prostorija agencije
Sljedeći članakProvjera i održavanje prskalica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.