Suvlasnik sam u nekoliko katastarskih čestica s tri osobe koje su preminule prije više desetljeća. Navedene osobe imaju nasljednike, ali do danas nitko nije proveo ostavinsku raspravu i čestice se vode na pokojnicima. Zemljište je zapušteno jer se nasljednici ne pojavljuju. Mogu li navedene čestice tražiti dosjelošću, na koji drugi način doći do valjanih papira ili tražiti razvrgnuće ako su čestice manje od 1 ha?
ODGOVOR
Moguće je potpuno legalno i jednostavno provjeriti tko je vlasnik određene katastarske čestice, a to možete učiniti i sami. Uspostavom ZIS-a stvoren je jedinstveni registar katastra i zemljišnih knjiga. U njemu su sustavi međusobno povezani i razmjenjuju podatke vezane za nekretnine. Preko izbornika Moje nekretnine prema svojem OIB-u možete dobiti sve podatke o nekretninama koje se nalaze u vašem vlasništvu. Uz pretpostavku da znate sve potrebne podatke za neku katastarsku česticu (nadležni katastarski ured, katastarsku općinu, broj katastarske čestice i eventualni podbroj), te podatke možete izravno unijeti na stranici https://oss.uredjenazemlja.hr/ kako biste dobili podatke o konkretnoj katastarskoj čestici.
Pritom je potrebno ukazati na sljedeću specifičnost – naime, sustav registriranja nekretnina i prava na njima u Republici Hrvatskoj temelji se na dva registra – katastru i zemljišnim knjigama. Katastar je nadležan za opisivanje nekretnina, dok je zemljišna knjiga nadležna za prava na prethodno opisanim nekretninama. Iz povijesnih razloga ova dva registra na području Republike Hrvatske nisu vođena u suglasju. Tako postoje brojne situacije u kojima su stvarni nositelji prava upisani u samo jednom od registara. Vaše (su)vlasništvo dokazuje se izvatkom iz zemljišne knjige. Stoga je važno znati da prijepis posjedovnog lista nije dokaz o vlasništvu na katastarskim česticama upisanim u posjedovnom listu, već je potrebno da na stranicama ZIS-a pronađete izvadak iz zemljišne knjige. U ZK izvatku moguće je vidjeti sve promjene na odnosnoj katastarskoj čestici, a one će biti označene crvenom bojom.
Provjera ostavinskog postupka
Glede ostalih suvlasnika navodimo da se podaci o tome nalaze također u katastru i zemljišnim knjigama za svaku pojedinu katastarsku česticu. Ako sumnjate da su pojedini suvlasnici umrli, možete prema njihovom mjestu prebivališta upisanim u katastru i zemljišnoj knjizi provjeriti na sudu da li je vođen ostavinski postupak. Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima se u članku 83. zabranjuje parcelacija poljoprivrednog zemljišta na čestice manje od 1 hektra, odnosno 10.000 kvadratnih metara, osim u slučaju nasljeđivanja ili izgradnje infrastrukture.
Članak 83. stavak 4. glasi: „Članak 83. stavak 4. Poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja ne može se geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i osim u slučaju nasljeđivanja.“
Zabrana parcelacije je nažalost rezultirala i time da građani ne mogu razvrgnuti suvlasništva u slučaju kad bi pritom te čestice postale manje od 1 ha. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. S obzirom da navodite da ste suvlasnik s tri osobe koje su umrle još 60-ih, 70-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća i da je sve čestice oduvijek koristio vaš otac, predlažem da utvrdite ispunjavate li zakonom propisane uvjete za redovnu dosjelost ili za izvanrednu dosjelost. Za redovnu dosjelost ispunjavate uvjete ako ste samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten. Takav ste posjednik protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.
Kad ide parnični postupak?
Ako ste pak samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten, a takav ste posjednik protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, možete dosjelošću steći vlasništvo. Prema članku 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari. Završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnoga za dosjelost.
U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Za navedeno je potrebno pokrenuti parnični postupak-podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva pri stvarno nadležnom sudu (Općinski sud) prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Za rješenje vašeg pravnog problema svakako savjetujemo angažiranje profesionalnog punomoćnika (odvjetnika).
