Planiram kalcifikaciju tla obaviti Holcimovim Agrocal-om Terra plus. Mogu li raspodijeliti Agrocal, odmah ga zaorati, pa po tom mjestu posijati ječam i tritikal? Na toj parceli je sada kukuruz. Na drugoj parceli ću orati zimsku brazdu, pa me zanima mogu li ga raspodijeliti isto kad i na prvoj, pa nakon mjesec dana zaorati ili je bolje raspodijeliti i odmah zaorati?
Da, Holcim Agrocal Terra plus možete raspodijeliti i zaorati neposredno pred sjetvu ječma, tritikala. On neće imati štetan utjecaj na zasijanu kulturu. Što se tiče raspodjeljivanja na drugoj parceli, možete ga obaviti kad i na prvoj i pričekati da ga zaorete. U slučaju kiša on će se polako otapati, ali mjesec dana nije dugi rok. Ako imate mogućnost ga odmah zaorati, možete, jer ga je uvijek bolje pomiješati s dubljim slojevima tla jer će se biljka tamo ukorjenjivati, ali ne gubite previše ako tu mjeru ne učinite odmah.

Damir ŽIBRIN – HOLCIM

Prethodni članakZašto pucketaju limene ploče?
Sljedeći članakPovratak proizvodnji maka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.