Hmelj, jedan od glavnih sastojaka piva, sadrži i neke sastojke koji imaju ljekovita svojstva. Kod kojih zdravstvenih tegoba pomažu?
Prve zabilješke o korištenju ove biljke u ljekovite svrhe potječu iz 7. stoljeća od arapskog liječnika Mesue, koji je za čišćenje krvi preporučivao sirup od hmelja. U ljekovite svrhe skupljaju se u kasno ljeto ili ranu jesen, od biljaka iz uzgoja, posve razvijeni ženski cvatovi (češerići) s lupulinskim žlijezdama. Rasprostru se u tankom sloju i suše na sjenovitom i zračnom mjestu. Iz osušenih cvatova ispadaju lupulinske žlijezde koje su zelenkastožuti i pomalo ljepljivi prah. Dobro ih je upotrijebiti u nekoliko mjeseci, jer nakon toga njihov miris postaje neugodan, budući da se smanji količina eteričnog ulja i stvara se valerijanska kiselina. Od ljekovitih tvari hmelj sadržava flavonoide (rutin, astragalin, kvercetin); eterično ulje u kojem je poznato oko 150 sastojaka, a glavne su mu sastavnice kariofilen, mircen, linalol, farnezen; gorke tvari humulon i lupulon (hmeljne kiseline); estrogenu slične tvari, trjeslovine i još mnoge druge tvari. Pripravci hmelja pomažu kod: nesanice, psihičkog nemira, glavobolja, neurotičnih srčanih smetnji i poremećaja u radu srca. Hmelj kao taninska droga koja sadržava gorke tvari potiče apetit i pomaže kod želučanih, crijevnih i žučnih tegoba. Bogat je fitoestrogenima pa djeluje na hormonalni sustav žena.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

Prethodni članakNelegalna nadogradnja od strane susjeda
Sljedeći članakZaštićena oznaka izvornosti ličkom krumpiru
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.