Heljda mi je jako zanimljiva kultura jer svi uglavnom siju pšenicu, pa me zanimaju uvjeti uzgoja heljde?
ODGOVOR S obzirom da se heljda uglavnom uzgaja kao postrni usjev, glavni problem u proizvodnji su visoke temperature i suša. Heljda je najosjetljivija na nedostatak vode tijekom cvatnje, što dovodi do slabije oplodnje, a time i manjeg prinosa. Velika količina oborina tijekom vegetacije uzrokuje stvaranje velike vegetativne mase na štetu plodova, a time i prinosa. Istovremeno je i jače polijeganje heljde. Heljda je jako osjetljiva na mrazeve pa se sije kad prođe opasnost od niskih temperatura. Tatarska heljda je otpornija na niske temperature te se može sijati i u hladnijim područjima. Heljda se obavezno uzgaja u plodoredu.
Najbolji predusjevi za heljdu su krumpir, kukuruz, zrnate mahunarke i strne žitarice. S obzirom na kratkoću vegetacije, heljda se može uzgajati kao naknadni usjev iza ozimih krmnih usjeva ili ranog krumpira, a kao postrni iza uljane repice i strnih žitarica, osim zobi koja ima nešto dužu vegetaciju. Uspješnost proizvodnje heljde u postrnoj sjetvi ovisi o količini oborina u ljetnom razdoblju. Obrada tla za heljdu obavlja se na dubinu 20 – 25 cm u jesen ili u proljeće, odnosno nakon žetve predusjeva (kod postrne sjetve). S obzirom da se heljda može početi sijati kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva, a to je polovica svibnja, do tada tlo treba održavati čistim od korova i treba spriječiti gubitak vlage iz tla.
Stoga se obavlja drljanje ili obrada tla kombiniranim oruđima da se unište korovi i prorahli gornji sloj tla radi sprječavanja gubitka vode. Količina gnojiva za heljdu ovisi o plodnosti tla i predusjevu. Ako ima previše dušika, dolazi do bujnog vegetativnog rasta, oplodnja cvjetova je manja, a veća je opasnost od polijeganja. Uzimajući u obzir plodnost tla, očekivani prinos i potrebe heljde za hranivima najprikladnija gnojidba bi bila: 40 – 50 kg/ha N, 50 kg/ha P2O5 i 50 kg/ha K2O. Gustoća sjetve heljde kao glavnog usjeva je 170 – 200 klijavih zrna/m2 (40 – 50 kg/ha sjemena), a kao postrnog usjeva 250 – 400 klijavih zrna/m2 (60 – 100 kg/ha sjemena). Sorte kora i panda koje se mogu sijati u ekološkoj proizvodnji imaju optimalnu gustoću sklopa 300 – 350 biljaka/m2 što se postiže sjetvom 80 – 100 kg/ha sjemena.
Heljda se sije na razmak redova od 12,5 – 25 cm. Sjetva se obavlja žitnim sijaćicama na dubinu 2 – 4 cm. Heljda ima jak početni porast pa se zaštita od korova u pravilu ne provodi. Heljda neravnomjerno sazrijeva, a zrno se lako osipa. Žetva se obavlja žitnim kombajnom kad oko 80 % zrna na gornjoj trećini biljke ima tamnu boju svojstvenu za zrelo zrno. Ako se heljda uzgaja kao postrni usjev, čeka se da padne prvi mraz jer to znači kraj vegetacije i onda se obavlja žetva. Nakon žetve zrno heljde treba što prije osušiti na manje od 14 % vlage. Tek nakon toga se može uspješno skladištiti u odgovarajućim skladištima.
Foto: Arhiva Gospodarskog lista
