Na obiteljskom gospodarstvu uzgajamo odojke i tovne svinje, te sami pravimo smjese za hranidbu stoke, za svaku dobnu skupinu. Žitarice su iz vlastitog uzgoja, a premikse i sojinu sačmu kupujemo. Od nedavno smo u mogućnosti nabaviti tostiranu soju (36% proteina) koja je cjenovno puno prihvatljivija od sačme, pa me zanima ide li u smjesu isti postotak kao i sojine sačme (46% proteina), kakva je hranjiva vrijednost, i je li bolje koristiti sačmu ili tostirano zrno soje?
Tostirana soja je vrlo vrijedno bjelančevinasto i energetsko krmivo. Punomasno tostirano sojino zrno sadrži oko 35 % surovih bjelančevina s biološki visoko vrijednim esencijalnim aminokiselinama i oko 20 % masti. Tostirana soja poboljšava ukupnu probavljivost, hranidbenu vrijednost i iskoristivost krmiva. Visokim temperaturama tostiranja soje uništava se/ inaktivira nepovoljno djelovanje enzima ureaze i tripisin inhibitora koji se nalaze u svježem sojinom zrnu. Sadrži mnogo aminokiselina lizina, treonina i metionina koje su limitirajuće aminokiseline. Povoljan je odnos minerala kalcija i fosfora (1,0:2,0-2,5), u korist fosfora. Uporabom tostiranog sojinog zrna zamašćuju se koncentrirane krmne smjese, što je važno radi manjeg stvaranja prašine i očuvanja zdravlja dišnih organa životinja, posebno prasadi. Tovnim svinjama se u krmne smjese daje do 20 %, a prasadi u uzgoju do 25 % tostirane soje. U odnosu na sojinu sačmu ima u prosjeku 10 % manje bjelančevina i značajno više masti, jer sojina sačma ima svega 1 do 2 % surove masti. Stoga kod promjene bjelančevinastog krmiva iz sojine sačme u tostiranu soju treba korigirati udio ovih krmiva u krmnoj smjesi, prije svega radi zadovoljavanja potreba za surovim bjelančevinama.
prof.dr.sc. Zoran LUKOVIĆ
