Svako povećanje temperature iznad gornje granice umanjuje kunićima apetit, pogoršava konverziju hrane i smanjuje prirast, a rasplodnim kunićima poremeti se rasplod zbog jalovih parenja. Visoke temperature posebno su štetne ženkama u vrijeme okota.
Zbog vrućeg i vlažnog okoliša smanjeno je uzimanje hrane, ubrzano je disanje te kunići padaju u stanje letargije, pa dolazi čak do uginuća. U vrućim ljetnim mjesecima treba paziti i na kutije za gnijezda, da se suviše ne zagriju iznutra. Kunići su jako osjetljivi i na niske temperature koje su velika opasnost za novorođene kuniće. Niske temperature rashlađuju mladunčad zbog čega ugibaju, naročito ako su temperature povezane s propuhom. Niske temperature povećavaju utrošak hrane za održavanje tjelesne topline.
Ako je temperatura nešto niža od 10 °C, kunići će se sklupčati, a kad je veća od 25 °C onda se ispruže. Sniženje temperature za 1 °C ispod minimuma umanjuje prirast za najmanje 15 g. Niske temperature mogu ugroziti i rasplodnu aktivnost. Svježi je zrak s dovoljno kisika preduvjet uravnoteženog tijeka bioloških zbivanja i proizvodnje. Nužno je osigurati dobru prozračenost prostora kako bi se izbjeglo nakupljanje štetnih plinova, amonijaka, ugljičnog dioksida, ugljičnog monoksida te prašine. Posljedice povećane količine zračnih onečišćenja manifestiraju se različito na organizam, bilo preko smanjene produkcije, odnosno reprodukcije, pojavom oboljenja ili uginućima.
Tako primjerice amonijak (NH3), koji nastaje razgradnjom mokraće, djeluje iritirajuće na sluznice očiju i dovodi do konjunktivitisa, sluznice dišnih putova smanjujući njihovu obrambenu moć i otvarajući mogućnost prodora sekundarnih mikroorganizama u dišne putove, što ima za posljedicu bronhopneumoniju. Dobru izmjenu zraka moguće je postići provjetravanjem prirodnim putem, no puno je bolje to realizirati mehaničkom ventilacijom pomoću ventilatora. Prirodna ventilacija može uspješno riješiti problem provjetravanja samo u manjim objektima gdje njenu jačinu određujemo otvaranjem i zatvaranjem prozora.
