Čuli smo za poremećaj lažne bređosti kod kunića. Sumnjamo na isto jer nam se jedna kunica čudno ponaša. Držimo ih prema svim pravilima struke te ispravno hranimo. Kako se javlja spomenuti problem, tj. zašto do njega dolazi?

ODGOVOR Ovakvi poremećaji u plodnosti kunića rjeđe se javljaju kod farmskog načina držanja. Najčešći su kod dobro držanih mladih ženki koje žive samostalno i nikada se nisu parile kao što su kućni ljubimci. Kunići su poznati kao vrlo plodne životinje koje se brzo razmnožavaju. Unatoč tome ponekad se mogu javiti problemi vezani uz plodnost. Kako bi se oni izbjegli ili sveli na najmanju moguću mjeru, potrebni su dobar odabir rasplodnih grla, što bolji smještajni i prehrambeni uvjeti, te optimalno iskorištavanje. Uzgoj u kućanstvu najčešće podrazumijeva poluintenzivno iskorištavanje životinja. Tako je u velikom broju slučajeva prehrana bazirana na različitoj sezonskoj hrani uz dodatak tvornički pripremljenih smjesa i pripravaka.

Uz takvo držanje i prehranu i parenja najčešće imaju sezonski karakter, pa kuniće parimo u proljeće i rano ljeto kad su najsposobnije za oplodnju i zdrav okot. Također se pripusti obavljaju u dužim vremenskim razdobljima, te je razmak od legla do legla dovoljan da se organizam kunice oporavi za novi okot. Pri takvom načinu držanja problemi s plodnošću se rijetko javljaju, ali ponekad možemo naići na njih. Lažna ili prividna bređost javlja se kad kod kunice dođe do ovulacije bez oplodnje. Uzroci mogu biti različiti poput parenja s jalovim mužjakom ili držanja mladih ženki u zajedničkom kavezu kad one skaču jedna po drugoj. Češće će se javiti kod kunica koje se nisu parile dulje vrijeme. Prilično je učestala kod ženki koje se drže samostalno uz dobru prehranu i uvjete smještaja. Nakon ovulacije na jajniku se razvija žuto tijelo koje sprječava daljnje stvaranje i sazrijevanje jajašca.

Kunica će se ponašati kao da je gravidna iako to nije. Ona odbija mužjaka, započinje s pripremom gnijezda, povećavaju joj se mliječne žlijezde iz kojih se čak mogu početi izlučivati i male količine mlijeka. Ovo stanje traje šesnaest do osamnaest dana i po njegovu završetku životinja je ponovo plodna i pokazuje želju za parenjem. Ženke kod kojih se pojavljuje učestalo treba izdvojiti iz daljnjeg uzgoja. Kod kućnih ljubimaca vidimo nemir, razdražljivost, odbijanje omiljene hrane. Ako se slobodno kreću po stanu, ponekad se može dogoditi da iz kaveza ili s mjesta na kojem dobivaju hranu u ustima odnose sijeno na neki skriveni kutak i rade gnijezdo. Sa starenjem kunice ovakve pojave su sve rjeđe dok sasvim ne prestanu.

Foto: Arhiva Gospodarskog lista

Prethodni članakLeptiri rade probleme u kući
Sljedeći članakNastavljaju se prosvjedi poljoprivrednika širom Europe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.