Dosta sam slušao, a nešto i čitao o šparogi pa me zanima na koji način se uzgajaju presadnicama?


Klasičan uzgoj prijesadnica obavlja se na dobro pripremljenim gredicama otvorena prostora. Rokovi i sjetve u priobalnom području su od 1. veljače do 10. ožujka, a u kopnenom od 1. ožujka do 10. travnja (ne kasnije). Za svaki rok sjetve bitna je temperatura tla, koja treba iznositi 15 ºC i više u trenutku sjetve. Dok se temperatura tla povisuje, sjeme upija vodu i bubri, dakle, priprema se za klijanje i nicanje biljaka. Sjeme šparoge niče dosta sporo, pa traje 20 – 35 dana, ovisno o uvjetima (temperaturi i vlažnosti tla). Čim je gredica dobro pripremljena, slijedi markiranje redova na razmak 25 – 30 cm, uzduž redova izvlače se plitke brazde, dubine oko 5 cm. U brazde se rasipa jedan od supstrata, debljine sloja oko 2 cm.

Sloj supstrata se lagano zbije i poravna, a onda se sjemenke poslažu na razmak 4 – 6 cm. Potom se sjemenke pokriju istim supstratom, nagrnu tlom, lagano zbije daščicom i natopi vodom te pokrije lutrasilom. Nakon sjetve treba redovito održavati vlažnost tla, ali ne pretjerivati. Natapati se može preko lutrasila, bez dizanja, sve dok sve biljke ne niknu. I poslije može ostati na gredici i biljkama do 20 dana. Važno je da lutasil bude labavo postavljen, kako ne bi smetao rastu biljaka. Plitko, površinsko okopavanje tla obavlja se odmah nakon nicanja biljaka i ostaje na snazi sve do jeseni. Ciljevi su ove mjere da se održava povoljna vlažnost tla u cijelom sloju rizosfere, kao i uništavanje korova čim se pojave.

Prethodni članakNewsletter 13-14/2015
Sljedeći članakU dokumentaciji nije ucrtan ulaz na tavan
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.