Nedavno sam prije negoli sam trebao pretočiti mošt provjerio okus te sam osjetio da je dobio octikavost. Postoji li sredstvo koje može smanjiti okus octa u moštu/vinu te gdje se može nabaviti, te kako sada održavati mošt/vino? Postoji li mogućnost da bakterije iz zaražene loze mogu izazvati poremećaje pri vrenju mošta te uzrokovati i octikavost?
Nažalost kad jednom dođe do zaraze i pojave octikavosti ona se više ne može ukloniti iz vina. Vino u kojem je došlo do pojave octikavosti treba tretirati vinobranom. Nakon pretoka treba laboratorijski ispitati udio slobodnog SO2 u vinu koji predstavlja zaštitni faktor od daljnje zaraze i intenziviranja mirisa octikavosti. Nakon dobivenog rezultata, ako je potrebno, vino prema preporuci treba ponovno tretirati vinobranom. Osobito je važno pratiti i regulirati količinu SO2 ako se vino čuva u drvenim bačvama koje se istakanjem vina otpražnjuju. Što se tiče preparata, neka sredstva postoje, ali su ona na našem tržištu skupa i teško dostupna. Kao što ste i sami rekli njihov učinak je najčešće nedostatan i u pravilu negativno utječu na druge komponente kvalitete vina. Ako bi i uspjeli takvo sredstvo nabaviti, procjenu treba li uopće tretirati kao i provedbu samog postupka treba napraviti stručna osoba. Octikavost u vinu posljedica je djelovanja octenih bakterija koje dospiju u mošt na dva načina: kroz zaraženo grožđe ili zaraženo podrumsko posuđe. Zaraženo grožđe podrazumijeva mehanički oštećene, trule grozdove koji ulaze u proces prerade. Takve grozdove tijekom same berbe treba čim više izbacivati, a ako je to iz raznih razloga nemoguće, onda dobiveni mošt treba tretirati s većom dozom sumporaste kiseline ili vinobrana. Zaraženo posuđe podrazumijeva nečiste, nedovoljno dezificirane dijelove podrumske opreme koja se koristi u svim postupcima transporta i prerade grožđa i proizvodnje vina. Najveći rizik zaraze predstavlja drveno posuđe (bačve, drvene preše, lagvići, itd.). Zbog svih navedenih razloga upravo je tretiranje sumpornim pripravcima u početnim koracima (higijena podruma i posuđa, prerada grožđa, pretok mladog vina) jedina i nezamjenjiva osnova za dobivanje zdravog i kvalitetnog vina.

dr. sc. Domagoj STUPIĆ

Prethodni članakKako prijeći na ekološko maslinarstvo?
Sljedeći članakKoja je najbolja kombinacija hranidbe ovaca?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.