Šaljem 4 lista raznih sorata vinove loze, pa me zanima da li se radi o bolesti ili o nedostatku nekog minerala u tlu i na koji način to mogu spriječiti?
Na poslanim listovima utvrđeni su simptomi nedostatka magnezija. Budući da je magnezij sastavni dio molekule klorofila, simptomi nedostatka očituju se u pojavi kloroze, koja se prvo na starijem lišću širi prstoliko među žilama prema peteljci dok žile ostaju zelene. Kod crvenih sorata javlja se purpurno ljubičasta boja s brončanim nijansama, a na kraju rubovi lista nekrotiziraju (odumiranje tkiva). Ti simptomi se javljaju na donjem (starijem lišću) jer je u biljci magnezij lako pokretan te se u slučaju nedostatka premješta u centre rasta tj. vrhove i mlađe lišće. Najizraženiji simptomi često se javljaju pred kraj vegetacije što je karakteristično za neke sorte (Graševina). Međutim, najveće štete nastaju ukoliko do prvih simptoma dolazi već početkom ljeta (oko cvatnje). Kod kroničnog nedostatka listovi prijevremeno otpadaju. Sorte vinove loze koje se smatraju osjetljivim na nedostatak magnezija su: Rajnski rizling, Traminac, Pinot bijeli, Graševina, Malvazija. Uz izbor sorte još veću pažnju treba obratiti pri izboru podloge. Najosjetljivija podloga je SO4, srednje osjetljiva su Kober 5BB, 3309 i 110R, a otporne su Pausen 1103 i Rupestris du Lot. U vinogradima u kojima se pojavljuju navedeni simptomi treba provoditi prihranu magnezijem preko lista magnezijevim sulfatom (MgSO4) u koncentraciji 2% više puta tijekom vegetacije od početka porasta mladica (lisne mase) u razmaku od dva tjedna. Pored magnezijevog sulfata mogu se koristiti i folijarna gnojiva kao što su: Magnesiogreen (200 – 600 g/100 l), Promog (90 – 120 ml/100 l), Magnesiosalom, Fertina G, itd., prema priloženim uputama uz gnojiva. Treba imati na umu da je za dugotrajno rješenje ovog problema potrebno utvrditi točan uzrok nedostatka magnezija, a što je moguće jedino analizom tla i biljnog materijala (kod vinove loze to je list, odnosno peteljka).

Tomislav Karažija, dipl. ing. agr. Zavod za ishranu bilja, Agronomski fakultet

Prethodni članakZaštita jagoda od mrava
Sljedeći članakPravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje u javnoj raspravi
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.