Danas je u širokoj praksi uvedeno održavanje vinograda bez obrade. Kakve su prednosti odnosno loše strane (ako postoje) takvog načina uzgoja vinove loze?
Održavanje vinograda bez ikakve obrade već je u širokoj stranoj i domaćoj vinogradarskoj praksi dalo dobre rezultate. U takvim vinogradima gnojidba se obavlja površinski, a korovi se uništavaju košnjom ili herbicidima, odnosno kombinirano. U krajevima gdje se redovito javlja manjak vode u ljetnom razdoblju, osobito na lakim i siromašnim tlima, odličnim se pokazao sustav koji uključuje jesensko-zimsko zatravljivanje i proljetno-ljetno uništavanje korova odgovarajućim herbicidima. Tijekom jeseni i zime, kada u gotovo svim vinogradarskim tlima ima dovoljno vlage, spontana flora (trava) sprječava eroziju, čuva razbacana mineralna gnojiva od ispiranja, potiče mikrobiološku aktivnost, obogaćuje tlo organskIm materijom i sl. U proljeće i ljeto korov se u takvim vinogradima suzbija kroz 2 – 3 prohoda. Za prvo i drugo prskanje preporučuju se herbicidi na osnovi glifosata ili sulfosata, a za treće prskanje kontaktni herbicid na osnovi glufosinata. Tako održavani vinogradi, osobito vinogradi na jako pjeskovitim tlima, dali su iznimne rezultate pa se i u našim južnim krajevima takav način održavanja vinograda dosta raširio.
Jesensku obradu tla treba obaviti u uvjetima kad je tlo suho i još nije smrznuto uslijed niskih temperatura. U sjevernim vinogradarskim krajevima ponekad nema dovoljno upotrebljivog vremena od berbe do početka kišnog razdoblja. Na jugu je taj posao mnogo lakše izvesti, jer preostaje zima tijekom koje možemo izvesti obradu.
A. B., dipl. ing. agr.
