Kakav je postupak proizvodnje poluslatkog vina žutog muškata?

Proizvodnja svih slatkih vina vrlo je zahtjevan postupak, što znači da tu proizvodnju može obaviti educirani vinogradar-vinar, uz uvjet da posjeduje određenu vinarsku opremu, inox cisternu s mogučnošću reguliranja temperature tijekom vrenja, kao i čuvanja vina, zatim filter uz upotrebu EK ploča.
Postupak: Zdravo i neoštećeno grožđe treba izmuljati, zatim masulju dodati 15-20 g/l K-metabisulfita ili 1,5-2,0 dcl sumpovina. Tako tretirani masulj ostaviti 7 sati da miruje, kako bi se u tom predfermetativnom vremenu iz krutog dijela masulja (kožice i mesa) izdvojilo čim više aromatskih tvari.Poslije toga mora se otočiti tekući dio masulja (mošt), a kruti dio podvrgnuti prešanju. Prešani dio dodaje se otočenom moštu, te se kompletni mošt taloži uz dodatak bentonita (80-100 g/100 l), kako bi se poslije otakanja čistog mošta od taloga, isti mogao podvrgnuti vrenju uz upotrebu selekcioniranih vinskih kvasaca. Kod bistrog mošta, ne treba se provoditi taloženje betonitom.
Kako bi dobili poluslatko vino, fermantaciju morate voditi tako da u vinu ostane između 12-50g/l šećera. U uvjetima proizvodnje vina na malom gospodarstvu, što znači nemogućnosti reguliranja temperature u posudi (cisterni), kako bi se u određenom trenutku, obzirom na ostatak šećera u budućem vinu prekinulo vrenje, jako je teško dobiti poluslatko vino. Preporuka je stoga, da vrenje mošta žutog muškata provedete do kraja, kako bi dobili suho vino i tako dobivenom vinu, poslije prvog pretoka uz određeno sumporenje (10-15g/l K-metabisulfita), dodate određenu količinu ugušćenog mošta žutog muškata, s time da se kontrolira slatkoća, kako bi se dobilo željeno poluslatko vino.

M. ZORIČIĆ, dipl. ing.

Prethodni članakMinistar Tolušić otvorio radionicu o prevenciji i otkrivanju prijevara u korištenju EU fondova
Sljedeći članakSmije li se mošt bojiti plodom bazge?
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.