Zanima me relativno nova otporna sorta souvignier gris. Da li bi se s obzirom na razdoblje dozrijevanja, mogla kombinirati s graševinom (vino za vlastitu potrošnju, južni položaj, okolica Ludbrega), kakvo vino daje, te koliko je otporna na botrytis? Prema mojim saznanjima izuzetno je otporna na pepelnicu i plamenjaču, ali nisam našao informaciju o otpornosti na sivu plijesan. Je li dostupna u rasadnicima u RH i gdje?
Sorta souvignier gris je sorta koja je nastala 1983. u Njemačkoj i spada u grupu novih sorata koje imaju relativno dobru otpornost na najvažnije gljivične bolesti (plamenjaču, pepelnicu i sivu plijesan). Kao takva, izuzetno je pogodna za ekološku proizvodnju, jer zahtjeva minimalnu primjenu zaštitnih sredstava. Roditelji sorte su dobro poznata sorta cabernet sauvignon i sorta bronner od koje je naslijedila otpornost. Namijenjena je proizvodnji bijelog vina. Dozrijeva u drugoj epohi, tj. minimalno 10 -15 dana ranije u odnosu na graševinu, te bi bila potrebna ranija berba u odnosu na graševinu. Iskustava u Hrvatskoj s ovom sortom nema, ali prema literaturnim izvorima sorta bi svakako bila pogodna za uzgoj na području koje navodite.

doc.dr.sc. Darko PREINER

Prethodni članakPoznate vrste smilja u RH
Sljedeći članakNavodnjavanje krumpira sustavom kap na kap
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.