Koju bijelu sortu (cca 500 loza) posaditi u Ljubaču kod Ražanaca, i kako ih moram tretirati zaštitnim sredstvima? Sada imam 1000 sadnica plavine, debita i maraštine.
Od bijelih sorata za sadnju na navedenom području mogu vam preporučiti maraštinu, debit i pošip. Prve dvije ste već naveli da ste posadili. Obje sorte iznimno su pogodne za sadnju na navedenom području iako imaju određene nedostatke. Za sortu debit karakterističan je niski sadržaj kiseline u moštu u vrijeme berbe, a time i kasnije u vinu. Također kod ove sorte u pojedinim godinama dolazi do slabijeg uroda. Sorta maraština daje dobre prinose uz optimalne šećere i kiseline, ali je izrazito osjetljiva na pepelnicu, te treba obaviti pravovremenu zaštitu prema savjetima agronoma. Sorta pošip zadnjih godina se pomalo s otoka Korčule širi i na obalni dio Dalmacije gdje se pokazala vrlo dobra kod pojedinih proizvođača. Ova sorta ima vrlo prepoznatljivu sortnu aromu, nakuplja izvrsne šećere (18- 22 % šećera) uz optimalan sadržaj kiselina (6-7 g/l). Rodnost je vrlo dobra, često sklona i visokim prinosima. Veliki joj je nedostatak vrlo tanka kožica bobice zbog čega je izrazito osjetljiva na ožegotine i trulež grožđa. Također, sorta dozrijeva u 2. epohi, što je ranije u odnosu na maraštinu (3. epoha), a posebno debit (4. epoha). Zbog svega navedenoga sorta je zahtjevna u vinogradu, ali zato svoj puni potencijal u potpunosti otkriva u vinu. Bilo da proizvodite sortno vino ili blend više sorata, ova sorta svakako je dobar izbor za podizanje kvalitete vina. Što se tiče zaštite od bolesti, kod svih sorata morate obratiti iznimnu pažnju na zaštitu od pepelnice, a u kišnim godinama i od plamenjače, te truleži na grožđu. Za kvalitetne savjete o zaštiti u pojedinim fazama rasta i razvoja loze tijekom sezone savjetujte se s kolegama agronomima u poljoprivrednim ljekarnama, savjetodavnoj službi i drugdje. Oni će vam dati najbolju preporuku sredstava za zaštitu bilja, njihovu koncentraciju, te vrijeme primjene, ovisno o specifičnim klimatskim prilikama na navedenom području.

Domagoj STUPIĆ, dipl.ing.agr.

Prethodni članakZbog čega kod kiseljenja mlijeka stalno ima mjehura i čudne je konzistencije?
Sljedeći članakKako poboljšati strukturu tla tako da se vlaga ne zadržava?
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.