Planiram posaditi vinovu lozu na okućnici i htio bih znati koji je najnoviji hibrid crnog stolnog grožđa kojeg ne treba kemijski tretirati?
Noviji hibridi stolnih sorata vinove loze koji su za sada najviše zastupljeni u proizvodnim nasadima su: Nero – stolna sorta nastala u Mađarskoj, u institutu u Egeru. Grozd ove sorte je srednje velik, konusnog oblika, srednje zbijen. Bobice su srednje velike, široko ovalne. Kožica tamno modra s izraženim maškom. Meso je sočno, blago hrskavo, neutralnog okusa. Grožđe dozrijeva rano, početkom kolovoza. Srednje je otporna na plamenjaču i pepelnicu. Na botritis također nije osobito osjetljiva, zbog čega grozdovi mogu duže stajati na trsu (do početka rujna). Rodnost bazalnih pupova je vrlo visoka, pa joj odgovara kratak rez (reznici s dva do tri pupa). Iako je zbog svog atraktivnog izgleda prvenstveno stolna sorta, zbog sposobnosti nakupljanja šećera može se koristiti i za proizvodnju crnih ili ružičastih vina. Esther – Stolna sorta stvorena u Mađarskoj (Kečkemet-Kotonatelep). Grozd je srednje veličine, konusan, srednje zbijen. Ima izraženu kratku peteljku. Bobice su srednje velike, ovalne. Kožica je tanka, tamno modra s obilnim maškom. Meso je hrskavo, finog, neutralnog okusa. Sorta je bujnog rasta i kratkoga vegetacijskog ciklusa, pa grožđe dozrijeva u prvoj dekadi kolovoza. Rodnost je dobra, otpornost prema peronospori dobra, a prema pepelnici nešto slabija. Nije naročito osjetljiva na sivu plijesan. Za cijepove ovih sorata možete se raspitatati u rasadniku „Rast Beznik“, Krška Vas kod Brežica u susjednoj Republici Sloveniji: Telefon: +386 7 49 59 344 ; Fax: +386 7 4959 343; GSM: +386 41 795 807; E-mail: rast@siol.net Također se za nabavku sadnica možete raspitati i u Hrvatskoj u tvrtci „Fitopromet“ koji su svojedobno nabavljali sadni materijal navedenih sorata: Fitopromet d.o.o.; Bugarova 16, 10250 Lučko; T: 01/4835 733; F: 01/4835 734.

dr. sc. Domagoj STUPIĆ

Prethodni članakZašto se dodaje kisik u vina?
Sljedeći članakNovi natječaj za mlade poljoprivrednike – 132 milijuna kuna po novim pravilima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.