Vino se sporo bistri, a čuo sam da se bistrenje može ubrzati bjelancem jajeta. Kakav je postupak?


To je najstarije sredstvo za bistrenje vina. Njime su se bistrila osobito crna vina na vinogradarskim posjedima starog Rima. Aktivni su dio bjelanca kod bistrenja vina njegove bjelančevine albumin i globulin, a sadržava ih oko 12,5%. Njime se bistre kvalitetna crna vina, znači vina koja sadržavaju tanin, a od bijelih jaka trpka vina primorske Hrvatske. Za bistrenje se uzmu 2 svježa jaja za 100 litara vina. Umjesto bjelanca može se upotrijebiti albumin, i to na svakih 100 litara vina 8 – 12 g.

Postupak bistrenja: bjelance se odvoji od žumanca, u zdjeli se istuče, ali ne u potpunosti, jer se kao “snijeg” teško umiješa u vino. Znači, djelomice tučeno bjelance umiješa se u 7 – 10 litara vina, uz prelijevanje iz posude u posudu. Tako pripremljeno bistrilo umiješa se u cjelokupnu količinu vina u sudu (bačvi, cisterni). Suhi albumin u prahu prethodno se s vodom izmiješa u kašu i tako dodaje vinu, uz obvezno miješanje.

Prethodni članakRezidba kupine
Sljedeći članakOtvorenje projekta “Certificiranje seljačke tržnice”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.