Kako čuvati praznu bačvu tijekom godine da se ne rasuši?


Ispražnjenu bačvu odmah oprati tekućom vodom. Manje bačve napunimo do polovice sadržaja vodom, a zatim ih pokretativaljati tako da se ispere cijela unutrašnjost. Nakon valjanja iz bačve ispustiti vodu, a zatim ju sa čistom vodom isprati. Veće bačve s vratašcima izribati četkom, a zatim višekratno isprati sa čistom vodom. Oprane bačve ostaviti otvoreno kroz 2-3 dana na promajnom mjestu kako bi se osušile. Slijedi sumporenje pomoću sumpornih traka, tzv. “suho konzerviranje”. Znano je da se od 1 g sumpora na traci sagorijevanjem nastane 2 g sumpornog dioksida. Sumporna traka obično sadrži 3 g sumpora, prema tome zavisno o veličini bačve upotrijebit ćemo određeni broj traka. Bačva od 1 hl: 1 traka od 3 g = 6 g SO2, za veće bačve pali se 0,5, znači pola trake na svaki hl zapremine. Za bačvu od 1500 litara 10 sumpornih traka.

Trake palite s gornje strane kod žice, jer paljenjem kod donje strane, dolazi do kapanja sumpora u bačvu, a posljedica je neugodan miris, koji se kasnije prenosi na vino (H2S). Osim spomenutog suhog konzerviranja bačava, postoji i tzv. “mokro konzerviranje” pomoću “sumpovina” (5% sumporasta kiselina), a provodi se tako da se bačva napuni s 0,03 do 0,05% otopinom “sumpovina”. Prema tome, za bačvu od 1500 L potrebno je 10 L sumpovina, s time da se u prvih 500 L doda 5 L sumpovina i dobro promiješa, a zatim u svakih dodanih 200 L vode umiješa još po 1 L “sumpovina” i dobro promiješa. Ovim mokrim načinom osigurali smo bačvu od razvoja plijesni i octikavosti, kao i od rasušivanja.

Prethodni članakKako proizvesti vino od meda?
Sljedeći članakJesu li umjetna sladila štetna za zdravlje?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.