Kako proizvesti vino od meda?
Med je vrlo vrijedan produkt, a i više od toga, jer sadrži visoko vrijedne sastojke, pa je upravo šteta od meda proizvesti vino. Međutim, evo odgovora: osnovni sastojci meda su: šećer, grožđani (glukoza) 28-33%, voćni (fruktoza) 38-41%, znači ukupno: 66- 74%. Zatim sadrži: oko 20% vode, bjelančevine, mineralne tvari, vitamine, organske kiseline, boje i zrnca peluda. Za provesti vrenje (fermentaciju) šećera iz meda u alkohol, odnosno medeno vino, morate ga razrijediti s vodom, tako da ta otopina sadrži oko 20-22% šećera. Prema tome, na 100 kg meda koji sadrži oko 70% šećera potrebno je dodati 50-60 lit. vode zagrijane na 30??C. U tako pripremljenu otopinu umiješati 15 g limunske i 15 g vinske kiseline. Otopinu podvrgnuti vrenju (fermentaciji), kako bi dobili medeno vino. Za pokretanje vrenja dodajemo selekcionirani vinski kvasac u količini od 4-0-50 g/100 litara. Kvasac se prethodno razmuti u 2-3 lit. pripremljene medovine i ostavi 20 minuta, zatim se umiješa u cjelokupnu količinu u posudu s medovinom. Vrenje će trajati 10-15 dana. Stalno kontrolirajte vrenje, kako ne bi došlo do prekida, zato posuda s medovinom mora biti u prostoru gdje je temperatura od 18-22??C. Po završenom vrenju medeno vino se pretoči uz dodatak 10 g/100 lit. K-metabisulfita ili 100 ml (1 dcl) sumpovina.

mr. Milorad ZORIČIĆ

Prethodni članakSpremanje plodova agruma
Sljedeći članakČuvanje praznih bačvi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.