Niti jedna drvenasta kultura, uključujući i vinovu lozu nema vijek trajanja. Svaka od njih živi i raste dok ima ekološke preduvjete za rast i razvoj. To su tlo (hranjive tvari), vodu, sunce, toplinu, itd., te dok nije napadnuta od neke bolesti i štetnika koje uvjetuje njezino uginuće. Druga stvar koja je u uzgoju svake drvenaste kulture bitna s gospodarskog aspekta je potencijal rodnosti. On slabi nakon određenog vremena. Kod vinove loze rodni potencijal slabi nakon 20 godina, a na lošijim položajima i sa slabijom agrotehnikom nakon 15 godina. Što se tiče sorata koje imaju visoku razinu otpornosti na bolesti, potencijal rodnosti je isti kao i kod tradicionalnih sorata. One po ničemu ne zaostaju u životnoj snazi i gospodarskim svojstvima od tradicionalnih sorata. Ove sorte, da bi razvile svoj puni potencijal rasta i rodnosti, također trebaju dobre vinogradarske položaje, te pravilnu i redovitu agrotehniku.
Također, ove sorte treba saditi u vidu cijepova, gdje je plemka sorte cijepljena na korijen podloge koja je otporna na štetnika filokseru. Ako bi samo upiknuli šibe traženih sorata u tlo, one bi razvile vlastiti korijen. Takav korijen nije otporan na filokseru, te bi kroz nekoliko godina (5-10) došlo do propadanja trsova uslijed napada štetnika. U tome možda i leži razlog priča da trsovi takvih sorata propadaju vrlo rano. Ljudi često kod susjeda uzimaju šibe raznih, njima interesantnih i po njihovom mišljenju otpornih sorata. Zakorjenjuju ih sami što se kroz nekoliko godina pokaže pogubno. Preporučam vam stoga da nabavite cijepove u registriranim rasadnicima kako bi osigurali maksimalno kvalitetan i otporan materijal. Koliko je meni poznato, u Hrvatskoj još nema rasadnika koji cijepe takve sorte, pa ih je najbolje potražiti u Sloveniji. Od sorata vam možemo preporučiti Johaniter, Solaris, Biancu (nešto je slabije rodnosti), Merzling od bijelih, te Regent od crnih sorata.
