Zanima me ima li nekog učinka prskanje vinove loze bakrenim sredstvima i sumporom nakon berbe?
U integriranoj proizvodnji grožđa koja postaje standard vinogradarske proizvodnje od 1. 1. 2014. godine u svim članicama EU (prema direktivi 128/2009) primjena svih fungicida, pa tako i bakra i sumpora je tijekom jedne sezone ograničena. To se osobito odnosi na bakar (teški metal) koji je u mnogim zemljama EU već mnogo godina ograničen na samo 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha u jednoj sezoni! Prema takvim strogim pravilima ne preporučuje se tretirati vinograde nakon berbe. Prema osobnim iskustvima, nakon berbe vinograda četiri najvažnije bolesti su već formirale svoje „prezimljujuće“ oblike: plamenjača ili peronospora (Plasmopara) u zaraženom otpalom lišću formir zimske oospore, pepelnica (Erysiphe) na napadnutom lišću i „martinjskom grožđu“ ili „grešu“ formira zimska plodišta, crna pjegavost (Phomopsis) se tijekom proljeća i/ili ranog ljeta „zavukla“ ispod kore napadnutih mladica, a siva plijesan (Botrytis) također formira prezimljujuća tijela (sklerocije).
Poznato je da se štetni organizmi najteže ili nikako suzbijaju kada su u stadiju mirovanja (prezimljenja). Iz tih razloga struka ne preporučuje tretiranje vinograda anorganskim spojevima (bakar i sumpor) nakon berbe. Osim toga, ranije spomenute bolesti vinove loze se u kritičnom razdoblju šire i prenose zračnim strujanjima i kapljicama kiše na veće udaljenosti, pa bez obzira na provedene mjere jesenske ili zimske zaštite u pojedinim nasadima, one će iduće sezone u povoljnim uvjetima „pronaći“ takve položaje i svejedno se jače pojaviti ako se u razdoblju najveće osjetljivosti vinograda ne provode mjere zaštite.