Mali sam proizvođač jakog alkoholnog pića. Posjedujem voćnjak od nekoliko stabala jabuka i nekoliko stabala krušaka. Spomenuto voće koristim za konzumaciju, ali uvijek postoji neki višak ili oštećeno voće koje usitnim i stavim u drvene bačve i dodam obične vode za bolju fermentaciju. Nakon fermentacije koja traje nekoliko tjedana pečem rakiju. Posjedujem kotao za rakiju od 80 litara i ove godine imam jedan specifičan problem. Tekućinu koju dobijem prilikom destilacije koma krušaka i jabuka uvijek prepečem radi bistroće rakije. Kod ponovne destilacije (prepeke), rakija koju dobivam je čista i bistra do jačine od 26 gradi ili 65 % alkohola.

Ako jačina rakije padne ispod navedenog postotka alkohola dolazi do bijele boje i rakija postane zamućena. Destilaciju (prepeku) sam pokušao ponoviti nekoliko puta, ali uvijek dolazi do istog problema. Pokušao sam uzeti bistru rakiju od 26 gradi (65 %) i razrijediti je destiliranom vodom na 20 gradi (50 %). Međutim, prilikom ulijevanja destilirane vode u rakiju dolazi do zamućenja. Kako razrijediti rakiju destiliranom vodom na 50 %vol. alkohola, a da se ne zamuti?

ODGOVOR

Unatoč korištenju destilirane vode može se dogoditi da se pojedini destilati prilikom razrjeđivanja ispod jakosti od 45 %vol. zamute u vidu mliječno-magličastog zamućenja. To je prirodna pojava koju uzrokuju spojevi arome slabo topivi u vodi – terpeni, pojedini esteri i viši alkoholi. Sve su to tvari arome. Stoga je za očekivati da što je rakija aromatičnija opasnost od zamućenja bit će veća. Takve rakije treba ohladiti na 0 do 5 °C kroz tjedan dana čime će se još jače zamutiti, te nakon toga odmah hladne filtrirati na pločastom filteru s celuloznim pločama koji se koristi u vinarstvu. Filter ploče koje se uglavnom koriste za ovu namjenu trebale bi biti poroziteta od 1 do 2 µm (npr. celulozne ploče 20 x 20 cm proizvođača Seitz naziva K200).

Prethodni članakKako gnojiti zemljište u vrtu?
Sljedeći članakSuzbijanje korova termičkim
kultivatorima – prednosti i nedostaci
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.