Možete li mi objasniti zašto se u nasadima uzgaja loza i u visokim sustavima, tzv. brajde, i koji je najzastupljeniji takav sustav uzgoja?

ODGOVOR Brajde (pergole, odrine) spadaju u visoke sustave uzgoja (više od 150 cm) koji imaju specifično izvedenu armaturu. Specifičnost armature je izvedba „krova“ koji nosi glavninu vegetativne mase, a može biti otvorenog ili zatvorenog tipa te koso ili vodoravno usmjeren. Ovakva izvedba armature omogućuje da ukupna lisna površina bude maksimalno izložena osvjetljenju, dok grozdovi slobodno vise ispod armature, što omogućava njihovo bolje dozrijevanje, zaštitu i berbu. U velikim plantažnim nasadima najzastupljeniji sustav uzgoja je pergola zatvorenog ravnog krova, pergola „tendone“. Visina pergole „tendone“ je između 200-220 cm, ovisno o sortimentu i mehanizaciji koju koristimo. Najčešći uzgojni oblik kod ovog sustava uzgoja je četverokrak koji obično formiramo kroz pet godina od sadnje. U prvoj godininakon sadnje pustimo dvije do tri mladice da se razvijaju do visine 160-180 cm.

U proljeće druge godine, od postojećih rozgvi odaberemo najbolju i orežemo ju na dva pupa, a dvije mladice iz tih pupova pustimo da se slobodno razvijaju u visinu. U trećoj godinina visini nešto niže od zadnje armaturne žice (180-200 cm) ostavimo četiri do pet vršnih pupova iz kojih se razvijaju mladice koje usmjeravamo po horizontali pergole. U četvrtoj godini odaberemo četiri najbolje raspoređene rozgve koje skraćujemo na 4 do 5 pupova i na taj način formiramo krakove. U proljeće pete godinena svakom kraku ostavljamo po jedan reznik (2-3 pupa) i lucanj (10- 15). Ukupno opterećenje iznosi 48 do 72 pupova po trsu. Prinos kod ovakvog sustava uzgoja kreće se između 20 i 25 t/ha, ovisno o sortimentu, razmacima sadnje, opterećenju, mogućnosti natapanja. Ostali oblici pergola, otvorenog kosog ili ravnog krova rijetko su zastupljene u proizvodnim nasadima.

Osim toga takvi sustavi uzgoja zahtijevaju i složenije uzgojne oblike što dodatno komplicira proizvodnju. Brajde koje susrećemo na okućnicama primarno nisu namijenjene gospodarskom iskorištavanju već je njihova osnovna funkcija estetska, iskorištenje i oplemenjivanje slobodnog prostora na okućnici te zasjenjivanje i stvaranje hlada. Izvedbe ovakvih brajdi najčešće individualno određuju sami vlasnici. Najzastupljeniji primjeri brajdi na okućnicama su u osnovi varijante pergola zatvorenog krova. Najbolji efekt kod formiranja ovakvih brajdi postižemo ako neparne trseve u redu formiramo u visini „krova“ na trokrak, a parne na dvokrak ili kordonac za vertikale brajde. Dvokrak i jednostrani ili dvostrani kordonacformiramo na visini 70 do 90 cm. Valja napomenuti da je s estetskog stajališta kordonac puno prihvatljiviji, jer je rast mladica izraženiji, a njihov raspored ujednačen.

Međutim, formiranje kordonca je složenije i potrebna je veća stručnost pri njegovom održavanju. Dvokraki uzgoj se puno jednostavnije formira i lakše održava. Rast i raspored mladica kod dvokraka je slabiji, mladice rastu širom te je potrebno više rada da bi se usmjerio njihov rast. Brajde u proizvodnim nasadima su primarno namijenjene za uzgoj stolnog grožđa. Najzastupljenije sorte su najčešće bile afus ali bijeli, muškat hamburg crni, kraljica vinograda bijela (muskatna sorta), cardinal crveni, Italija bijela. Međutim, kod brajdi na okućnicama za špalir ili za okomice natkrivenih brajdi, možemo odabrati i vinske kultivare kao chardonnay, plemenka bijela (bijeli španjol), plemenka crvena (crveni španjol), jer iako manje bujnosti, jednolično će popuniti površinu brajde do visine 180- 200 cm.

Prethodni članakZašto nam je inspektor naredio uklanjanje drveća s privatnog posjeda?
Sljedeći članakOrezivanje marelice i lijeske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.