Uzgajamo aroniju i ove godine smo prešali za sok, pa me zanima mijenja li se sastav aronije postupkom hladnog prešanja? U bobici je izmjeren postotak od 18, a u soku 13 % šećera, kako je to moguće, i je li to zbog dodavanja vode?
Nepodudarnost mjerenja šećera u bobici aronije i u soku dobivenog prešanjem bobica je sasvim normalna stvar. Objašnjenje leži u tome da je svaka bobica „priča za sebe“ i sadrži različite količine šećera. Kad želite uzeti reprezentativan uzorak iz nasada, tad bi trebali ubrati stotinjak bobica s raznih stabala, zgnječiti i očitati vrijednost šećera. Uzorak iz samo jedne bobice nije prava slika stanja u nasadu. Druga stvar je prešanje bobica čime se povećava randman soka, ali se utječe i na njegov kemijski sastav. Odvajanjem soka iz preše prije povećanja pritiska dobivate samotočnu frakciju koja je najbogatija šećerom. Sve jačim pritiscima iz bobice se oslobađaju i druge komponente kao što su polifenoli (tanini), arome, minerali, dušične tvari, organske kiseline, ali i voda. Ova frakcija soka je siromašnija šećerima. Iz toga proizlazi da će biti razlike u očitanju šećera u samotoku i kasnije u završnoj količini soka.

dr.sc.Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ

Prethodni članakJe li hladno prešano ulje repice dobro za konzumaciju?
Sljedeći članakPrirodna sredstva za smirenje
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.