Prije 3 godine posadio sam sadnicu (cijepljenu) jabuke sorte Žuja. Prve godine je bilo nekoliko cvjetova koji su kasnije otpali, ali drugih godina nije bilo cvatnje. Biljka raste i lista. Htio bih je zadržati, ali ne znam što da radim. Mogu li je presaditi na mjesto gdje bi imala više prostora i sunca?

Nije navedeno gdje je sadnica posađena, tj. u kakvim ekološkim uvjetima (klimatski parametri, položaj, tip tla itd.), ali s obzirom da je riječ o sorti koja se uglavnom može naći u sjevernom dijelu Hrvatske, pretpostavljam da je posađena u kontinentalnom klimatskom području. Kodjabuke može biti više uzroka za izostanak cvjetova. Svakako je dobro da se stablo nalazi na mjestu gdje ima dovoljno prostora i sunca, pa ako nema na mjestu gdje je trenutno, možete ga presaditi na neko drugo. Nije navedeno na kojoj je podlozi cijepljenasadnica, a starinskim sortama na
bujnim podlogama je potrebno više godina za ulazak u rod. Također, jabuka je vrsta koja je sklona alternativnoj rodnosti. Važno je adekvatno provoditi rezidbu, prilagoditi je sorti, prema tome i formirati uzgojni oblik. U razdoblju formiranja cvjetova važan je i sadržaj željeza, moguće
da je nedovoljno prisutan u tlu. Negativno utječu i bolesti, štetnici, te pojava suše. Kod jabuka i krušaka često se događa da su mlade voćke jako bujne, ali nerodne. Mogući razlog zašto ne dolazi do pojave cvjetova je taj što se većina grana nalazi u okomitom položaju, tj. nisu podjednako raspoređene prema svim stranama, pa ih je potrebno poviti u vodoravniji položaj, po potrebi provesti i zahvat prstenovanja. Prstenovanje je krajnja mjera kojom je cilj smanjiti vegetativni rast i potaknuti veće stvaranje cvjetova, a provodi se na voćkama starosti pet godina i
više, u proljeće (obično u svibnju). Može se obaviti na više načina. Tim zahvatom se smanjuje protok hranjivih tvari (posebice ugljikohidrata) u korijenov sustav, a nagomilavaju se u krošnji, što izaziva pojačano formiranje cvjetnih pupova na granama, a smanjuje se bujnost. Svakako
bi bilo dobro posaditi još jednu sadnicu jabuke, druge sorte, a da je kompatibilna sa Žujom, tj. da joj bude oprašivač, jer je jabuka stranooplodna vrsta.

Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

Prethodni članakNovosti iz Vinske omotnice- uvedena nova mjera i povećan iznos potpore za konverziju vinograda
Sljedeći članakNovi uvjeti za prodaju kućnih ljubimaca
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.