Voćarima se u sušnim krajevima preporuća prilikom sadnje i uzgoja voćaka dodati hidrogel u tlo. Kakve su njegove osobine i kako se koristi?
Hidrogel je novitet, koji će pomoći voćarima u sušnim krajevima. Na područjima gdje se javlja suša, često je problem podići voćnjak, bilo ekstenzivni bilo intenzivni. Nedostatak vode javlja se najčešće u ljetnim mjesecima te je potrebno natapati kako bismo poboljšali i olakšali primitak korijena. Je dan od novijih dodataka koji nam mogu pomoći u tome je i hidrogel. Njegova primjena u voćarstvu ogleda se u sadnji i podizanju novih voćnjaka. Hidrogel se unosi u tlo na dubinu 15-25 cm kako bi se nalazio u zoni korijena. Osim što upija do 10 puta više vode od čestica gline, on ima i do 100 puta veću moć upijanja (snaga kojom drži vodu) te će tako hidrogel privući vodu prije čestica gline i tako je zadržati do pojave nepo voljnih uvjeta. Hidrogel su kristali različitih granulacija koji se unose u tlo, a na sebe nakupljaju vlagu te je polagano otpuštaju u vrijeme suša. Prvotno se koristio za uzgoj zeljastih kultura, travnjaka i sl., a sada sve više ulazi u primjenu i drvenastih kultura kao što je većina voćaka. Hidrogel je neutralne pH reakcije te je tako pogodan za korištenje i u kiselim (npr. za uzgoj borovnice) i u alkalnim tlima. Poboljšava i mehaničku strukturu tla, a time i vodozračni režim. Kako ostaje u tlu do 4 godine, nije ga potrebno unositi svake godine. Organskog je porijekla, a u potpunosti je biološki razgradiv te tako pogodan za ekološku proizvodnju. Važno je napomenuti da hidrogel smanjuje potrebu natapanja, ali ne i potpuno ukidanje natapanja. Hidrogel se može koristiti i kod već zasađenih voćaka gdje se unosi u tlo na dubinu 20-25 cm oko voćke po cijeloj širini krošnje.
Goran FRUK, dipl. ing. agr.
